[ Igor PEJOVIĆ ]

AVDAGIĆ ZA PORTAL

Nerealna mogućnost novih sukoba u BiH

Bosna i Hercegovina (BiH) može opstati kao građanska i funkcionalna zemlja, i to ne bi trebalo biti ni pitanje. Važno je zemlju urediti tako da se niko ne osjeća ugrožen u njoj, a sada su najmanje kao građani ugroženi Srbi, ocijenio je za Portal RTCG politički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić. On smatra i nerealnom mogućnost oružanih sukoba u toj zemlji.

BiH je, kako je rekao, zemlja koja se u suštini može nazvati mirnom, ali da postoji zabrinutost zbog zaoštrene političke retorike.

Avdagić za Portal RTCG ocjenjuje da su, što se zapadnih zemalja tiče, uloženi veliki napori i velika finansijska sredstva u stabilizaciju BiH.

“Radi se o velikom zalogu koji se ne može samo tako napustiti i prepustiti slučaju”, rekao je Avdagić

Govoreći o ruskom uticaju u BiH, on smatra da je Rusija itekako prisutna, te da se Rusi nerijetko opisuju “i kao glavni pokrovitelji zaoštrene retorike koju iznosi Milorad Dodik”.

“Velika je šteta što se Rusija nije zauzela za funkcionalniju državu i pomogla zapadne napore, to bi joj se cijenilo u budućnosti, ali tu smo gdje smo”, rekao je Avdagić.

Od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma je 26 godina. Da li se danas nakon više od dvije i po decenije može reći da je sporazum ugrožen više nego ikada prije, i ako ste saglasni, ko je krivac za to? 

"S jedne strane Bosna i Hercegovina je mirna zemlja. Nemamo mrtve, povrijeđene, ne kopaju se rovovi, protok ljudi, roba i usluga funkcioniše, koristi se zajednička valuta… Dakle, to je zemlja koja se u suštini može nazvati mirnom. S druge strane je zaoštrena politička retorika, i tu je zabrinutost. Postoje najave kako će se stvari unazaditi, a sve promjene su teško i polagano rađene, uz velike otpore.

Važno je naglasiti, kako su te promijene, od početnog sporazuma ciljale stvaranju boljeg funkcionalnog okruženja, kako bi zemlja napredovala. Nije to bilo idealno, ali u kojoj je to državi idealno, uvijek postoje trvenja i neslaganja u društvu, od Crne Gore, Hrvatske, pa do Njemačke. Što se tiče te za sad političke nestabilnosti, uglavnom se tu detektuje kao problematičnom retorika Milorada Dodika kao čovjeka koji nije samo član Predsjedništva BiH, nego i ključni akter iz reda srpskog naroda, koji, možemo slobodno reći, kontroliše sve procese u manjem entitetu, a zbog čega i njegove najave imaju snagu".

Dejtonski sporazum je omogućio mir u BiH. Međutim, nakon 26 godina u BiH se ponovo “zvecka” oružjem. Koliko je realna opasnost od moguće novih sukoba u toj zemlji?

"Dobro je što se ovdje, kada govorimo o 'zveckanju', zapravo govorimo o, kako sam već spomenuo, retorici, a ne doslovnom pripremanju oružja. To je velika razlika. Ne smatram da je mogućnost sukoba, oružanog sukoba, doista realna, ne vidim osnova za to. Međutim, kada bi se povukli neki politički potezi, odluke, koje bi dovele do paralize zemlju i njene institucije, tada bi sve došlo na ivicu sukoba i upotrebe oružja.

Policijska tijela došla bi prva na udar, kao ona koja trebaju sprovoditi zakone, a postavilo bi se pitanje koje zakone i koji nivo nadležnosti bi slušali. Isto tako, sve to, sve to okruženje, radikalizuje ne samo političku situaciju, nego i pojedince. Vraća uspomene na ratno stanje, i nikad ne znate koliko ste daleko od toga da neko krene da uzima pravdu u svoje ruke. To, takav crni scenario, mogao bi pokrenuti spiralu zla".

 Ima li odgovornosti zapada za trenutno stanje u Bosni i Hercegovini?

"Što se zapadnih zemalja tiče, uloženi su veliki napori i velika finansijska sredstva u stabilizaciju BiH. Radi se o velikom zalogu koji se ne može samo tako napustiti i prepustiti slučaju. Opet, trebalo je uložiti malo više napora u mirnijim vremenima i zemlju dovesti do toga da ne postoji potreba za međunarodnim protektoratom. Otpora je ipak bilo, i u BiH, ali i od nekih vanjskih faktora zbog čega je ostao status quo".

Kakva je uloga Srbije i Hrvatske u kreiranju nestabilnosti u BiH? 

"Teško je tu precizno dati odrednicu. Srbija i BiH su s razlogom potpisnice sporazuma, a omogućeno je i stvaranje jačih odnosa s entitetima. Nažalost, iz Srbije se nerijetko čuju političke poruke koje ne doprinose stabilnosti, i jasno je da, na primjer, Dodik redovno u krizama ide na konsultacije u zvanični Beograd.

Hrvatska je zauzela stav po kojem se traži rješenje u okvirima izbornog zakonodavstva, za Hrvate, što bi dovelo do stabilizacije odnosa prije svega u Federaciji BiH, a kako vidimo, uvelike se tomu priklonila i međunarodna zajednica. Postoje otpori, prije svega u samoj BiH, zbog čega se pregovara, ali taj odnos nije opasan, i da nema najava koje pušta Dodik, ne bi se niti gledalo kako je država ugrožena, radi tog spora možemo slobodno reći između Bošnjaka i Hrvata, koji je doduše takođe doveo do određenih blokada".

Koliko uticaja na nestabilnost ima Rusija? Može li se govoriti i o ruskom uticaju?

"Naravno. Rusija je itekako prisutna. Nerijetko se opisuju i kao glavni pokrovitelji zaoštrene retorike koju iznosi Dodik. Velika je šteta što se Rusija nije zauzela za funkcionalniju državu i pomogla zapadne napore, to bi joj se cijenilo u budućnosti, ali tu smo gdje smo. Moskva je odabrala svoj put. Izuzetak je što su kada je u pitanju hrvatski problem, izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda bili na nivou sličnih političkih viđenja kao što je trenutno usmjeren i Zapad. Dodikovu retoriku nijesu osudili i tu su se poravnavali".

Može li BiH opstati kao građanska i funkcionalna država ? I zašto BiH ni danas nije funkcionalna?

"Može. To ne bi trebalo biti ni pitanje, ono što je bitno je da se zemlju uredi tako da se niko ne osjeća ugrožen u njoj, a sada su najmanje kao građani ugroženi Srbi. Osim entiteta koji je i u nazivu “srpski“, i koji je gotovo pa etnički čist, tu je i član Predsjedništva koji se bira iz samog entiteta. Ukoliko neko ugrožava Republiku Srpsku, onda su to najave po kojima će entitet donositi odluke kojima će se povlačiti iz državnih tijela i institucija, mislim da je to važno za naglasiti.

BiH je funkcionalna, kako sam i rekao, imate slobodan protok ljudi, roba i usluga, stvari se komplikuju na nivou djelovanja politike i uređenja odnosa, gdje zapravo trebaju mali pomaci koji bi se postigli minimalnim reformama ustavnog okvira i izmjenom izbornog zakonodavstva. To se nije dogodilo jer ne postoji politička atmosfera saradnje, ali vidimo da je to zaoštravanje u politici globalni trend".

Vjerujete li u zvanične poruke Beograda da podržavaju suverenitet i cjelovitost BiH? Da li je zapravo Republika Srpska kompenzacija za Kosovo?

"Sve drugo, osim podržavanja Bosne i Hercegovine bilo bi suludo, avantura koja bi imala reperkusije ne samo za BiH nego i Srbiju. Tu nema manevarskog prostora. Postoje nerijetko poruke kojima se pokušava nametnuti teza kako bi Republika Srpska trebala biti kompenzacija za Kosovo, ali to nema utemeljenja na ničemu realnom. Srbija je priznala Bosnu i Hercegovinu, tu sve kreće i završava".