Anadolija [ I. P. ]

SPORA DINAMIKA OBNOVE

Hrvatska: Dvije godine od razornog potresa

Na današnji dan prije dvije godine u 6.24h Zagreb je pogodio potres magnitude 5,5 po Rihteru koji je u desetak sekundi uzeo jedan mladi život te načinio značajne materijalne štete, posebno u užem gradskom centru u kojem su teža oštećenja pretrpjele starije zgrade.

Dvije godine poslije, građani hrvatske prijestonice su nezadovoljni dinamikom obnove, javlja Anadolija.

Od posljedica zagrebačkog potresa preminula je 15-godišnja djevojčica koja je stanovala u užem gradskom centru, dok je 27 ljudi povrijeđeno.

Zagrebački potres srušio je i oštetio ukupno 25.000 objekata, počinivši štetu koja je procijenjena na 86,4 milijarde kuna (11,52 milijarde eura).

Prepreke u obnovi

Iako je prošlo dvije godine, najveći dio razrušenih stambenih objekata nije obnovljen, dio vlasnika ili suvlasnika zgrada koji su preuzeli obnovu na vlastitu inicijativu i trošak, uspjeli su obnoviti svoje zgrade, a finansijska kompenzacija od strane države još uvijek se čeka.

Jedan od ključnih problema koji usporava obnovu nakon potresa, uz nedostatak ljudi na ključnim radnim mjestima, administrativne su prepreke, neuređene vlasničke knjige i slično.

Za obnovu nakon potresa, kako šteta nastalih u Zagrebu i okolini, pa tako i šteta nastalih u naknadnom potresu koji je pogodio grad Petrinju i okolinu, zaduženo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na čelu kojeg je donedavno bio HDZ-ov Darko Horvat, koji je zbog istrage o zloupotrebi položaja bio prisiljen da podnese ostavku.

Obnova centra Zagreba dodatno je otežana zbog konzervatorske zaštite kojoj podliježe značajan dio starih objekata čije su fasade proglašene kulturnim dobrom.

U Zagrebu je do sada uklonjena samo 21 uništena porodična kuća.

ompenzacija za zamjenski smještaj

Prema podacima Kancelarije gradonačelnika Grada Zagreba, u Zagrebu je u samoobnovi 70 zgrada sa žutim i crvenim oznakama, a oko 400 bi se trebalo početi obnavljati ovog proljeća, kada bi, prema najava, trebali započeti prvi radovi organizovane nekonstrukcijske obnove, koja bi ove godine obuhvatila oko 500 višestambenih zgrada.

Stanari zgrada koje su dobile crvenu oznaku, što podrazumijeva da zgrada nije za stanovanje, dobili su finansijsku kompenzaciju vezanu uz broj članova porodice i kvadraturu prostora u kojem su stanovali prije potresa, kako bi bili u mogućnosti da plate zamjenski smještaj.

Ipak, većina školskih zgrada u Zagrebu već je obnovljena, preostale su četiri osnovne i osam srednjih škola. Oštećena je i zgrada Hrvatskog sabora koja je za obnovu dobila bespovratnih 87,6 miliona kuna (11,68 miliona eura).

Za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu Hrvatska je dobila 683,7 miliona eura koji se, prema uredbi Evropskog fonda solidarnosti, mogu koristiti do aprila 2023. godine.