[ Ivan Mijanović, RTCG ]

UOČI DIJALOGA BEOGRAD-PRIŠTINA

Borelj: Vrijeme je da se pokaže odgovornost

Vrijeme je da lideri Kosova, Srbije i cijelog Zapadnog Balkana pokažu hrabrost i zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pridruživanja regiona EU, poručio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj uoči dijaloga između Beograda i Prištine, koji će biti održan ovog vikenda na Ohridu.

Diskusija će se fokusirati na Implementaciju aneksa nedavnog EU sporazuma koji će rezultirati “dalekosežnom normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije”.

U blogu visokog predstavnika, koji je objavljen na internet stranici Evropske službe za vanjske poslove, naglašava se da će to rezultirati normalizacijom života ljudi u regionu i otvoriti put Kosova i Srbije ka pridruživanju EU.

Zapadni Balkan se razlikuje, naglašava Borelj, od bilo kojeg drugog regiona u neposrednom susjedstvu EU.

“To sam shvatio i prije nego što sam postao visoki predstavnik/potpredsjednik EU u decembru 2019. Jedan od koraka prije preuzimanja dužnosti šefa vanjske politike EU je saslušanje u Evropskom parlamentu. Tokom moje razmjene sa Parlamentom, posebna pažnja je bila posvećena ovom regionu okruženom EU, a posebno mojim planovima i idejama o Dijalogu o normalizaciji odnosa, koji EU u tom trenutku vodi već skoro 10 godina. Ovom prilikom sam se obavezao da ću obaviti svoju prvu bilateralnu posetu Kosovu i Srbiji kao visoki potpredsednik – obećanje koje sam održao”, kaže Borelj.

Šef evropske diplomatije ističe i da većina ljudi koji žive na Balkanu žele da gledaju unaprijed, a ne unazad.

“Čim sam zvanično preuzeo dužnost visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU i potpredsjednika Evropske komisije, Zapadni Balkan je prirodno postao jedna od glavnih tačaka moje pažnje. Svaki put kada se sretnem sa predstavnicima civilnog društva tokom mojih brojnih posjeta regionu, oni su mi jedno jasno govorili: većina ljudi koji žive na Balkanu ne želi da bude zaglavljena u 1990-im, stalno suočena sa povratkom prošlosti. Oni žele da gledaju unaprijed, a ne unazad, da žive u demokratiji, vođenoj vladavinom prava, u društvima koja pružaju mogućnosti svima. Želja da budemo članovi naše zajednice vrijednosti nije san i podržavam njihove težnje kao i cijelo rukovodstvo EU. Zapadni Balkan je dio Evrope. I oni sigurno nisu čip koji bi Putin koristio u svojim imperijalističkim snovima”, dodaje Borelj.

Međutim, da bi otvorili put ka ostvarenju cilja pridruživanja EU, Srbija i Kosovo moraju da normalizuju odnose.

„Ne postoji način da se to zaobiđe. EU je uradila svoj dio, a dijalog Beograda i Prištine centralni je dio mog mandata. Savjet se složio sa mojim predlogom da se ambasador Lajčak imenuje za specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja na Zapadnom Balkanu, sa prvim zadatkom da ubrza proces. To smo i uradili. U 2020. održali smo nekoliko sastanaka na visokom nivou i glavnog pregovarača u Briselu koji su bili fokusirani na pregovore o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova koji se bavi svim otvorenim pitanjima“, kaže Borelj.

Poručuje da niko nikada nije rekao da bi postizanje sporazuma o normalizaciji bio lak zadatak.

„Bilo je uspona i padova, a prečesto su se pitanja koja se smatraju malim i tehničkim pokazala vrlo osjetljivima i politička, s potencijalom da prerastu u nasilje. Niko nikada nije rekao da bi tako monumentalan zadatak kao što je omogućavanje sporazuma o normalizaciji bio lak“, ukazuje šef evropske diplomatije.

„Nije bilo lako izbjeći sukob, ali uspjeli smo“

Borelj naglašava da je ruski agresorski rat protiv Ukrajine promijenio sliku, kao i da dijalog nije samo o Kosovu i Srbiji, već se mora posmatrati u sadašnjem širem geopolitičkom kontekstu, odlučujućem trenutku u evropskoj istoriji.

„Ali umjesto da napredujemo u velikoj slici normalizacije odnosa kako bismo Evropu učinili sigurnijom i omogućili bolju budućnost za ljude u regionu, naše vrijeme i energija su iskorišćeni za upravljanje krizama, barikadama i prijetnjama nasiljem, sa jednim rokom za drugim u drugoj polovini 2022. Nije bilo lako smiriti situaciju i izbjeći potpuni sukob, ali uspjeli smo“ ističe visoki predstavnik EU.

Poručuje da je začarani krug kriza na ivici eskalacije ili čak nasilja morao prestati.

„Stoga smo u septembru 2022. godine – uz podršku lidera Njemačke i Francuske i naših američkih prijatelja – dali hrabar predlog predsjedniku Srbije Vučiću i premijeru Kosova Kurtiju. Prijedlog koji bi stavio tačku na upravljanje krizom i umjesto toga skrenuo pažnju na normalizaciju i pomirenje, a koji bi pomogao cijelom regionu da iskorači prema Evropi“, kaže Borelj.

Zbog toga je, kako ističe, sada vrijeme za fokus na širu sliku kako se ne bi dozvolilo da se još jedan „prozor mogućnosti“ zatvori pred očima.

„EU je konačni dom za Srbiju i Kosovo. Nastaviću neumorno da radim na konačnom postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa koji je prihvatljiv za zemlje članice EU, u skladu sa međunarodnim pravom i evropskom pravnom tekovinom i doprinosi regionalnoj stabilnosti, kaže Borelj

Dogovor na stolu, poručuje važan je korak ka tom cilju.

„Zadatak lidera je da odvede svoje ljude sa mjesta na kome su tamo gdje nisu bili“, rekao je jedan od mojih iskusnih kolega. Zadatak lidera je i da obezbijedi kvalitet života koji ljudi žele, dodao bih, kvalitet života, koji donosi članstvo u EU“, zaključuje Borelj.