О.З.  [ Beta ]

UPOTREBA VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE

Razvoj dronova u ratu u Ukrajini nagovještava dolazak robota-ubica

Razvoj dronova u ratu u Ukrajini ubrzao je dugo očekivani tehnološki trend koji bi uskoro mogao da na bojno polje dovede prve potpuno autonomne borbene robote, čime bi počelo novo doba istorije ratovanja.

Što rat u Ukrajini duže traje, veća je vjerovatnoća da će dronovi biti korišćeni za identifikaciju, odabir i samostalan napad na ciljeve, bez pomoći ljudi, smatraju vojni analitičari, vojni stručnjaci i istraživači vještačke inteligencije (AI).

To bi donijelo tako duboku revoluciju u vojnoj tehnologiji kao što je bilo uvođenje mitraljeza.

Ukrajina već ima poluautonomne bespilotne letjelice i oružje protiv bespilotnih letjelica, opremljeno vještačkom inteligencijom. Rusija takođe tvrdi da posjeduje AI oružje, iako te tvrdnje nisu dokazane. Ali nema potvrđenih slučajeva da je Rusija ubacila u borbu robote koji bi potpuno samostalno ubijali.

Stručnjaci kažu da je možda samo pitanje vremena kada će ih Rusija ili Ukrajina poslati u borbu, ili će to obje.

"Mnoge države razvijaju tu tehnologiju", rekao je Zakari Kalenborn, analitičar inovacija oružja na Univerzitetu Džordž Mejson. "To očigledno, nije tako teško".

Osećaj neizbježnosti širi se na aktiviste koji su godinama pokušavali da zabrane dronove-ubice, ali sada smatraju da se moraju zadovoljiti pokušajem da spriječe upotrebu takvog oružja u napadu.

Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju, Mihail Fedorov, slaže se da su potpuno autonomni dronovi-ubice "logičan i neizbježan sljedeći korak" u razvoju oružja. On je rekao da Ukrajina ima "mnogo istraživanja i razvoja u tom pravcu".

"Mislim da je u narednih šest mjeseci veliki potencijal da se to ostvari", rekao je nedavno Fedorov za Asošijeted pres.

Ukrajinski potpukovnik Jaroslav Hončar, suosnivač neprofitne organizacije za inovacije borbenih dronova "Aerorozvidka", rekao je u nedavnom intervjuu nedaleko od fronta da ljudi kao ratni borci jednostavno ne mogu da podjednako brzo obrađuju informacije i donose odluke kao što to mogu mašine.

Ukrajinski vojni lideri trenutno zabranjuju upotrebu potpuno nezavisnog smrtonosnog oružja, ali bi se to moglo promijeniti, rekao je on.

"Još nismo prešli tu granicu - kažem 'još' jer ne znam šta će se desiti" rekao je Hončar, čija je grupa predvodila inovacije dronova u Ukrajini, pretvarajući jeftine komercijalne dronove u smrtonosno oružje.

Rusija bi mogla da dobije autonomnu vještačku inteligenciju od Irana ili drugdje. Bespilotne letjelice velikog dometa koje eksplodiraju na cilju - "Šahid-136" koje je isporučio Iran, osakatile su ukrajinske elektrane i terorisale stanovništvo, ali nisu posebno pametne. Iran ima i druge bespilotne letjelice u arsenalu kojeg razvija i za koje kaže da imaju AI.

Bez velikih problema, Ukrajina bi mogla da učini svoje poluautonomne naoružane bespilotne letjelice potpuno nezavisnim da bi bolje odoljele ometanju na bojnom polju, kažu njihovi zapadni proizvođači.

Te bespilotne su i "Svičblejd 600" proizvedene u SAD i Poljski "Vormejt", za koje je zasad potrebno da čovek bira mete uz pomoć video-prenosa s kamera drona. Onda AI završava posao.

Bespilotne letjelice, tehnički poznate kao "municija koja čeka", mogu da lebde nekoliko minuta iznad mete, čekajući pirliku da postignu pun pogodak.

"Tehnologija za postizanje potpuno autonomne misije sa 'Svičblejdom' u velikoj mjeri postoji već danas", rekao je Vahid Navabi, izvršni direktor kompanije "AeroVironment", njenog proizvođača. To će zahtijevati promenu politike: da se čovjek ukloni iz kruga donošenja odluka, što on procjenjuje da će se dogoditi za tri godine.

Koristeći katalogizovane slike, dronovi već mogu da prepoznaju mete kao što su oklopna vozila. Ali postoji neslaganje oko toga da li je tehnologija dovoljno pouzdana da osigura da mašine ne pogriješe i poubijaju civile.

Agencija AP je pitala ministarstva odbrane Ukrajine i Rusije da li su u napadu koristili autonomno oružje i da li bi pristali da ga ne koriste, ako se i druga strana složi s tim. Nijedno nije odgovorilo.

Ali ako bi bilo koja od tih dvije strane i krenula u napad s punim spsobnostima AI, to možda ne bi bila prvina.

U prošlogodišnjem izvještaju UN, bez definitivnog zaključka se sugeriše da su roboti-ubice debitovali još u libijskom građanskom ratu 2020. godine, kada su bespilotne letjelice "Kargu-2" turske proizvodnje u potpuno automatskom režimu ubile neodređeni broj boraca.

Portparol STM-a, proizvođača, rekao je da je izveštaj UN zasnovan na "spekulativnim, neprovjerenim" informacijama i da ga "ne treba shvatati ozbiljno". On je za AP rekao da "Kargu-2" ne može da napadne metu dok mu operater ne kaže da to uradi.