Mi.M. [ N1 ]

(VIDEO)Pijavica podigla suncobrane i izazvala paniku na italijanskoj plaži: Sedmoro povrijeđenih

Plaža Makareze, u blizini Rima, proteklog vikenda našla se na udaru vrtložnog vjetra poznatog kao pijavica, koji je podigao pijesak i podigao suncobrane u vazduh.

Iako je sve trajalo svega nekoliko sekundi, bilo je dovoljno da izazove pometnju, a povrijeđeno je sedam osoba: šestoro je zadobilo lakše modrice, dok je jedna osoba primila medicinsku pomoć.

Zahvaćena su tri plažna kompleksa – "Creuza de Ma", "Rambla" i "Castello Miramare".

Pijavica se nakratko pojavila na obali sjeverno od Rima, a barmen iz jednog od kafića izjavio je za portal Adnkronos da se vrijeme naglo pogoršalo i da kupači nisu imali vremena da se sklone s plaže.

„Odjednom je dunuo jak vjetar i počeo da raznosi sve pred sobom – suncobrani su letjeli kroz vazduh. Sve je trajalo svega nekoliko minuta, ali ljudi su se uspaničili i počeli da bježe tražeći zaklon. Odmah sam prišao ležaljkama da pomognem spasiocima. Brzo smo zatvorili sve suncobrane i trudili se da obezbijedimo ljude. Zavladao je opšti haos, ali na sreću niko nije ozbiljno stradao. Ubrzo se sve vratilo u normalu“, ispričao je on.

Šta je pijavica?
Pijavica, vrtložni vjetar, vijor ili tromba, predstavlja atmosferski vrtlog manjeg obima i kratkog trajanja koji se javlja ispod olujnog oblaka kumulonimbusa, u uslovima izražene atmosferske nestabilnosti. Može nastati iznad vodene površine (vodena ili morska pijavica), ali i iznad kopna. Mnogi smatraju da je vodena pijavica u suštini manji tornado iznad vode i da se takva pojava, kada pređe na kopno, treba smatrati tornadom.

Pijavice obično traju kratko – od pet do deset minuta – ali ponekad mogu potrajati i više od sat vremena. Brzina kruženja vazduha oko zone sniženog pritiska u središtu vrtloga može iznositi od nekoliko kilometara na sat pa sve do 80 km/h u izuzetnim slučajevima.

Pijavica može snažno uzburkati morsku površinu i prevrnuti čamce. Ako se premjesti na kopno, može nanijeti značajnu štetu drveću, zgradama, vozilima i drugim objektima duž uske putanje kojom se kreće.

Ruđer Bošković je ovu pojavu opisao još 1749. godine u djelu O vihoru, gdje je analizirao pijavicu koja je noću između 11. i 12. juna te godine opustošila veliki dio Rima. Smatrao je da pijavice nastaju usljed „isparenja koja se dižu iz Zemlje, pomiješana s vodenom parom i podzemnim vatrom“. Njegovo tumačenje nije daleko od današnjeg naučnog razumijevanja – za pojavu pijavica potrebna je visoka vlažnost i relativno visoka temperatura.