M.V. [ Mina ]

Trampova carinska politika: Cijene u SAD rastu, u zemljama izvoznicama padaju

Carinska politika američkog predsjednika Donalda Trampa za sada ima pozitivan efekat za potrošače hrane u zemljama izvoznicama.

Dok se potrošači u Sjedinjenim Američkim Državama žale na povećanje cijena hrane, u Latinskoj Americi one padaju, što ima veze i sa Trampovom carinskom politikom, piše Dojče Vele.

U supermarketu u aveniji Bolivar u Rio de Žaneiru kupci su iznenađeni cijenama kafe i mesa koje su osjetno niže nego ranije, prenosi Capital.ba.

"Najzad jedna dobra vijest u ovim teškim vremenima", rekla je za DW Žilijen Freitas, čiju ocjenu potvrđuje i aktuelno istraživanje Instituta za statistiku i socioekonomske studije (Dieese) i Nacionalnog snabdjevačkog društva (Conab).

Prema tom istraživanju, cijene osnovnih namirnica u avgustu su u poređenju sa julom pale u 24 od 27 glavnih gradova brazilskih saveznih država. Namirnice poput paradajza, mesa, pirinča i kafe postale su jeftinije.

"U poljoprivredi živimo od ciklusa. Kod kafe smo, na primjer, imali dobru žetvu, što je naravno povećalo ponudu i oborilo cijene. Sa mesom je slično: ciklus stočarstva je trenutno u fazi visokog prinosa tovne stoke, pa domaće tržište osjeća pad cijena", objasnio je za DW Leandro Dijaz sa brazilske platforme AgroDeri.

On je dodao da tu postoji još jedan faktor, a to su carine SAD na brazilske proizvode.

"Previsoke carine izazivaju inflaciju u zemlji i koče konkurentnost u inostranstvu", rekao je Dijaz.

Drugim riječima, potrošači u SAD trenutno osjećaju rast cijena hrane na koju je Vašington uveo carine. Obrnuto, u zemljama porijekla cijene tih proizvoda padaju.

"U Brazilu imamo kratkoročni efekat zbog carina na ravnotežu između ponude i potražnje kod artikala koji podliježu carinama, dakle kafe i mesa“, rekao je ekonomista Daglas Eustakio iz Grupo Boticario.

Proizvodi koji su djelimično ili potpuno bili namijenjeni američkom tržištu, zbog carina sada ostaju u Brazilu. Taj višak snabdijeva domaće tržište.

Kod mesa pad cijena traje nešto duže, ali su one tokom sedmica i mjeseci već opale.

Sličan efekat kao u Brazilu primijećen je i u Meksiku. Tamo je paradajz postao jeftiniji.

Predsjednik regionalnog Udruženja stočara sjevera, Havijer Rejes Eskamija, rekao je za portal Milenio da u regionu postoji visoka proizvodnja.

"Proizvođači sa sjevera zemlje pokušavaju da je prodaju u centralnim saveznim državama umjesto da je izvoze u SAD, pa cijena pada", kazao je Eskamija.

Dok se potrošači u zemljama izvoznicama, kao što su Brazil i Meksiko, kratkoročno mogu radovati nižim cijenama, carine bi dugoročno mogle imati negativne posljedice, smatra brazilska ekonomistkinja Dirlen Silva.

"Ako proizvođač izgubi pristup važnom tržištu poput američkog, nema više podsticaj da investira", navela je Silva.

To znači manje tehnologije, manju produktivnost, pa čak i gubitak kvaliteta. Vremenom bi proizvodnja mogla opasti, a cijene ponovo porasti, što bi onda išlo na štetu domaćih potrošača.