L.K. [ Beta ]

AFP: Makron usamljeniji nego ikada, na čelu Francuske koja tone u političku krizu

Francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) kojeg kritikuje opozicija i odbačen u javnom mnjenju, sada ga napuštaju i njegovi - on je usamljeniji nego ikada na čelu Francuske koja tone u političku krizu, na pepelu predsedničkog tabora koji se raspao pred svima, ocenila je danas agencija Frans pres.

"Nalazimo se u krizi režima", rekao je za AFP Erve Marsej predsjednik Unije demokrata i nezavisnih, uprkos tome što je "dobrodušni" centrista.

Šef države je ostao ćutljiv od kada je formiranje vlade Sebastijena Lekornija u nedjelju uveče upalo u haos, primoravajući premijera sa najkraćim mandatom tokom Pete republike da podnese ostavku 14 sati kasnije.

Makron se za sada ograničio na to da Lekorniju, čovjeku koji izgleda kao jedan od njegovih poslednjih lojalnih pristalica da još 48 sati da pokuša da spasi situaciju.

Makron, kao i njegovo okruženje, nije odgovorio na optužbe koje su u brzom nizu pokrenule dvije vodeće ličnosti u njegovom taboru, a koje su bile njegovi bivši premijeri.

Gabrijel Atal, generalni sekretar Renesanse, stranke čiji je šef države i dalje počasni predsjednik, u ponedjeljak je javno formalizovao svoj raskid sa predsjedničkim taborom. Takva situacija kod Atala se osjećala od Makronovog raspuštanja parlamenta 2024. godine.

"Više ne razumijem odluke predsjednika Republike", rekao je Atal koji je osudio Makronovu odlučnost da zadrži kontrolu.

Eduar Filip, deklarisani kandidat za Makronovog naslednika u Jelisejskoj palati, danas je zadao udarac predsjedniku rekavši da "danas država više nema održivost", a za to odgovornost snosi predsjednik.

Filip, lider stanke Horizonti preduzeo je korak koji nijedan saveznik Emanuela Makrona nije smio da preduzme do sada. Pozvao je Makrona da podnese ostavku početkom 2026. godine kako bi se organizovali "prijevremeni predsjednički izbori" poslije usvajanja budžeta.

To je bilo dovoljno za Makronove protivnike, ekstremno desničarsku stranku Nacionalno okupljanje i radikalnu levičarsku stranku Nepokornu Francusku, da pozovu na skraćeni petogodišnji predsjednički mandat kako bi se prekinuo ćorsokak, iako je Makron do sada isključivao mogućnost odlaska pre 2027. godine kada zvanično ističe njegov mandat.

"Postoji neka vrsta trke među bivšim makronistima ko će se što prije riješiti ovog naslijeđa", rekao je lider socijalističke parlamentarne grupe Boris Valo (Vallaud).

Za Matjea Galara iz Instituta za proučavanje javnog mnjenja Ipsos, "atmosfera kraja vladavine" je zaista djelimično povezana sa željom potencijalnih naslednika da se što više distanciraju od figure Emanuela Makrona, čija je popularnost na najnižem nivou od njegovog izbora 2017. godine.

"To je rizik, jer su i oni odgovorni za rezultate a i rizikuju da izgube 15 do 20 odsto baze" birača koji i dalje podržavaju šefa države, "a da nemaju mnogo prilika da ih dobiju neđe drugo", upozorio je Galar.

Te unutrašnje podjele, sada u potpunosti vidljive, doprinose eksploziji "zajedničke baze", koju je proteklih godinu dana činila desničarska stranka Republikanci i predsjednički centristički tabor.

Makron je stalno isticao ovu koaliciju kao jedinu moguću, posebno kada je morao da opravda zašto ne imenuje levičarskog premijera. Stoga je socijalistima, na koje Makronova stranka i dalje računa da će usvojiti budžet, teško da neće cenzurisati političke snage koje se same raspadaju.

Pod okriljem anonimnosti, čak i oni koji se i dalje predstavljaju kao "prijatelji" predsjednika ne kriju svoju zbunjenost.

Jedan od njih vjeruje da je Makron "ubio" Lekornija, time što mu nije dozvolio da napravi istinske ustupke Socijalističkoj partiji, a i time što je bivšeg ministra ekonomije Brunoa Le Mera imenovao u ministarstvo oružanih snaga, što je iritiralo cijelu političku klasu.

Jedan blizak saradnik je ocijenio da ne može više da riješi tu "psihološki jednačinu". "Ili je u pitanju (političko) samoubistvo ili je u pitanju glupost", rekao je taj neimenovani saradnik.