- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
10. 11. 2025.
07:09 >> 07:09
Šta je Orban dobio od Trampa, a šta ne?
Na prvi pogled, putovanje mađarskog premijera bilo je upravo ono zbog čega je i otišao u Vašington – brojne pohvale i izuzeće od sankcija na rusku naftu, gas i nuklearne zalihe.
I sve to samo pet mjeseci prije teških izbora.
Međutim, ako se bolje pogleda, slika je manje jasna. Američka strana postigla je težak trgovinski sporazum – i skup za Mađarsku.
I nema napretka u vezi s najvećom glavoboljom Viktora Orbana: okončanjem rata u susjednoj Ukrajini, a s njim i duge sjene koju sukob baca na Mađarsku.
Pogledajmo prvo Orbanovu ključnu pobjedu – izuzeće od američkih sankcija, za koje je zvaničnik Bijele kuće rekao za BBC da je vremenski ograničeno na godinu dana, iako je Peter Sijarto, mađarski ministar vanjskih poslova, tvrdio da će biti neodređeno.
Vremenski raspon je zanimljiv.
Tramp očigledno želi da pomogne prijatelju da pobijedi na izborima u aprilu. A izuzeće se čak djelimično poklapa sa zahtjevom Evropske komisije svim državama članicama da obustave uvoz ruske nafte, gasa i nuklearnog goriva do kraja 2027.
Ono što nedostaje, iz perspektive Evropske unije, jeste bilo kakva politička obaveza Orbana da ispuni taj zahtjev – obaveza koju je ispunila i češka vlada.
A EU pokušava da pooštri energetske sankcije – uprkos bijesu Mađarske i Slovačke.
Daleko od svjetala medijskih reflektora, mađarska energetska kompanija MOL modernizuje dvije rafinerije – Sažalombatu u Mađarskoj i postrojenje Slovnaft u Bratislavi – kako bi prerađivala sirovu naftu Brent umjesto sirove nafte Ural s visokim sadržajem sumpora koja teče ruskim cjevovodima.
U petak je MOL saopštio da 80 odsto njegovih potreba za naftom može da se uveze preko cjevovoda Adrija iz Hrvatske, iako uz veće logističke troškove i tehničke rizike.
Dakle, Orbanov argument, koji je toliko impresionirao Trampa, da Mađarska, kao zemlja bez izlaza na more, nema alternativu ruskoj nafti, možda nije sasvim tačan.
Ukupno, Mađarska i Slovačka zajedno su platile Rusiji 13 milijardi dolara (10 milijardi funti) za njenu naftu između potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. i kraja 2024.
Jednogodišnji rok koji su SAD odobrile ipak je dragocjeno olakšanje za mađarska domaćinstva ove zime.
Orban je provladinim novinarima koji su putovali s njim u Vašington rekao da bi u suprotnom računi za komunalne usluge „mogli da porastu i do tri puta u decembru“.
Ograničavanje tih računa na različite načine bilo je centralni dio njegove popularnosti u Mađarskoj od 2013.
Prema američkoj odluci o izuzeću od sankcija, Mađarska takođe može da nastavi da kupuje ruski gas preko gasovoda Turski tok, koji prelazi Balkan, i da ga plaća u čvrstoj valuti (185 miliona dolara samo u avgustu) koristeći bugarsku rupu u zakonu.
Orban je pristao da kupi tečni prirodni gas (TPG) od SAD u vrijednosti od 600 miliona dolara, prema Blumbergu.
Još jedan ključni dio vašingtonskog sporazuma odnosi se na nuklearnu energiju.
Mađarska je pristala da kupi američke nuklearne gorivne šipke za svoju nuklearnu elektranu Pakš 1 (po cijeni od 114 miliona dolara), paralelno s onima kupljenim od ruskog Rosatoma i francuskog Framatoma.
Ruski planovi za finansiranje i izgradnju nuklearnog produžetka, nazvanog Pakš 2, dugo su odlagani zbog tehničkih i problema s licenciranjem.
Sporazum SAD o ukidanju svih nuklearnih sankcija Mađarskoj mogao bi da pomogne u ponovnom pokretanju tog projekta, ali ostaju ozbiljni problemi.
Mađarska je takođe pristala da kupi američku tehnologiju za produženje kratkoročnog skladištenja istrošenog nuklearnog goriva u Pakšu za između 100 i 200 miliona dolara.
Možda najveći dio sporazuma bila je mađarska obaveza da kupi do 10 malih modularnih nuklearnih reaktora od SAD, za svotu između 10 i 20 milijardi dolara.
Mađarskoj je potrebna električna energija za napajanje ogromnih kineskih fabrika baterija koje se grade širom zemlje.
Male nuklearne elektrane manje su podložne kašnjenjima u izgradnji i lakše ih je licencirati.
Konačno, razmatra se sporazum o razmjeni valuta – sličan nedavnom sporazumu između SAD i Argentine o podršci pezosu – prema kojem centralne banke SAD i Mađarske mogu da razmjenjuju valute.
To bi značilo da bi u budućoj finansijskoj krizi u Mađarskoj, centralna banka SAD mogla da „hrani“ Budimpeštu dolarima, što povećava finansijsku sigurnost u Mađarskoj.
Ukratko, Mađarska je postigla sporazum o kupovini američkog gasa, nuklearne energije i neodređenih sistema naoružanja u zamjenu za privremeno izuzeće od sankcija na rusku naftu i gas.
Ali nije uspjela da dobije ponovno uvođenje sistema dvostrukog oporezivanja između SAD i Mađarske, ukinutog 2022, koji šteti međusobnoj trgovini.
Takođe, nije dobila novi datum za potencijalni samit Trampa i Putina u Budimpešti kao dio napora da se okonča rat između Rusije i Ukrajine.
Kritičari kažu da energetsku zavisnost od Rusije zamjenjuje energetska zavisnost od SAD.
Orbanova vlada tvrdi da postiže veću diverzifikaciju snabdijevanja.
Коментари0
Остави коментар