Danas.rs/N1 [ M.V. ]

Koliko Ukrajina troši u ratu i kako to finansira?

Između 400 i 500 milijardi eura, to je otprilike iznos koji je Ukrajina na odbranu potrošila od početka rata. Tačne brojke će se vjerovatno znati tek za desetak godina, a ovo je iznos do kojeg se može doći prema dostupnim izvorima ukrajinskih ministarstava, uz ogradu da je dio prekriven vojnom ili službenom tajnom.

Ako pogledamo samo zvanično zabilježene vojne rashode Ukrajine, koje sabira i izračunava SIPRI – Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira, najvažnija institucija koja se bavi istraživanjem i kontrolom naoružanja – oni iznose oko 65 milijardi eura godišnje, piše N1 Hrvatska.

Međutim, SIPRI-jeve brojke mjere ukupne vojne rashode (trenutni državni rashodi: plate, oprema, municija, amortizacija, logistika…), ali ne uključuju direktnu tržišnu vrijednost sve opreme koju su donirali ili isporučivali saveznici.

Ukrajinski institut za politiku navodi da su, uzimajući u obzir vrijednost naoružanja i opreme dobijene od partnera, "stvarni vojni rashodi“ samo za 2024. godinu bili veći od 125 milijardi eura, a za tekuću godinu biće još veći.

Institut takođe navodi da je Ukrajina 2021. godine potrošila 5,5 milijardi eura na odbranu, a godinu dana nakon toga 44 milijarde eura, odnosno šest i po puta više. Ovo je najveći godišnji porast koji je SIPRI zabilježio od svog osnivanja 1966. godine.

Ukrajina finansira svoje vojne izdatke kombinacijom sopstvenog budžeta, međunarodne vojne i finansijske pomoći, domaće odbrambene industrije i ratnih obveznica.

Ukrajina ne kupuje većinu svog oružja – dobija ga putem pomoći ili na kredit, dok većinu novca ulaže u plate, municiju, popravke, dronove i proizvodnju oružja.

Najveći donator su Sjedinjene Američke Države. Prema podacima USAFacts, od početka invazije do sredine ove godine, Sjedinjene Američke Države su dodijelile (odobrile, ali ne nužno i isplatile) 182,8 milijardi dolara pomoći Ukrajini u takozvanom hitnom finansiranju. Od toga, oko 67 milijardi dolara je bezbjednosna pomoć – oružje i vojna oprema. To uključuje tenkove, artiljeriju, radarske sisteme, municiju i drugo.

Prema podacima Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju, evropske zemlje (EU + druge evropske zemlje) su do aprila ove godine pružile Ukrajini 72 milijarde dolara vojne pomoći.

Procjenjuje se da je Ukrajina od početka rata potrošila između 100 i 120 milijardi dolara sopstvenog novca, od čega oko 60 do 70 milijardi dolara ide na oružje i vojnu opremu, a ostatak pokriva širok spektar ratnih troškova. To uključuje plate vojnika i nadoknade za borbeni rizik, troškove logistike, gorivo, popravke opreme, komunikacione sisteme i radarsku tehnologiju.

Ovo takođe uključuje popravku infrastrukture, snabdijevanje vojske energijom, vodom i hranom, kao i obnovu mostova, puteva i bolnica.

Značajan dio troškova ide i na humanitarnu pomoć i izbjeglice – milioni Ukrajinaca su raseljeni unutar zemlje, a država im obezbjeđuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.

Trend međunarodne pomoći se ove godine očigledno mijenja – SAD smanjuju tempo isporuka, a evropske zemlje preuzimaju vodeću ulogu u vojnoj podršci, uključujući proizvodnju oružja u lokalnim industrijama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da će potrošiti "sve što može“ na odbranu Ukrajine.

Na konferenciji o obnovi Ukrajine, naglasio je potrebu da se pomogne.

"Sve što se obnavlja, popravlja i štiti u Ukrajini neće služiti samo nama, već i Evropi. Potrebna nam je vaša direktna finansijska pomoć da bismo preživjeli ovaj rat“, rekao je Zelenski. 

Prema procjenama MMF-a, Ukrajina troši 172 miliona eura dnevno na rat i, za sada, zahvaljujući međunarodnoj pomoći, još može da ga finansira.

"Svi mi plaćamo troškove ovog teškog rata i nastavićemo to da činimo dok traje“, rekao je Alvaro Santos Pereira, glavni ekonomista OECD-a, nedavno na kraju svog mandata.

On procjenjuje da je rat u Ukrajini do sada koštao globalnu ekonomiju više od dva biliona američkih dolara u smislu rastućih troškova i izgubljenih ekonomskih mogućnosti.

Prema četvrtoj "Brzoj procjeni štete i potreba“ (RDNA4), koju su zajednički sproveli ukrajinska vlada, Svjetska banka, Evropska komisija i UN, projcenjuje se da će Ukrajini biti potrebno 524 milijarde američkih dolara za obnovu i oporavak tokom narednih deset godina. A to se prvenstveno odnosi na vraćanje stambene, transportne i poslovne infrastrukture na nivo prije rata.

Svjetska banka, koja takođe upravlja punim fondom za obnovu Ukrajine, predstavila je tri scenarija – optimističan, pesimističan i realističan.

Optimističan scenario predviđa kraj rata za godinu ili dvije, stalnu i predvidljivu međunarodnu pomoć (EU, SAD, druge zemlje) kroz grantove i povlašćene kredite. Privatni sektor aktivno ulaže ovaj novac u obnovu industrije, energetike i transporta, a ukrajinska administracija radi efikasno i pošteno kako bi osigurala da se sredstva efikasno koriste.

U pesimističkom scenariju, rat traje više od pet godina, uz kontinuirano oštećenje infrastrukture. Međunarodna pomoć se smanjuje tokom ovog vremena, uz kašnjenja u isplatama. Privatni sektor ne ulaže zbog nesigurnosti, a inflacija, korupcija i administrativni problemi smanjuju efikasnost korišćenih sredstava.

Realistični scenario pretpostavlja da je međunarodna pomoć nepredvidliva, sa povremenim kašnjenjima u isporuci sredstava. Privatni sektor sporije ulaže zbog nesigurnosti i rizika, a rat traje još dvije ili tri godine, što usporava direktnu obnovu u najpogođenijim regionima.

Svi ovi scenariji su zasnovani na ideji o integritetu Ukrajine, što je možda scenario koji je trenutno najdalje od situacije na terenu.