KRIZA

Grčka danas neće platiti dug

Građani su sinoć ispunili trg ispred zgrade parlamenta u Atini kako bi protestovali protiv mjera štednje. "Što snažnije građani odbiju predloge EU, to je jača grčka ruka u pregovorima", rekao je grčki premijer Aleksis Cipras. Evropski čelnici, čini se, više ne računaju na grčku vladu krajnje ljevice, nego su se odlučili za direktno obraćanje grčkom narodu, pozivajući ga da na referendumu u nedjelju glasa za zadnji predlog kreditora.

Rojters je, citirajući izvor iz vlade, naveo da Grčka do danas neće isplatiti 1,6 milijardi eura duga MMF-u.

Cipras, pak, ne vjeruje da kreditori žele da Grčka napusti eurozonu, većinom zato što bi cijena takvog poteza bila ogromna, rekao je on u intervjuu na grčkoj televiziji. Cilj referenduma koga je najavio jeste da se produže pregovori s kreditorima.

"Što snažnije građani odbiju predloge EU, to je jača grčka ruka u pregovorima", rekao je grčki premijer.

Ekonomisti, kao i evropski partneri Grčke, međutim, kažu da premijer potcjenjuje opasnost od izlaska iz eurozone.

Demonstranti u Atini i Solunu su poručili da će poslušati Ciprasov poziv da na referendumu u nedjelju glasaju protiv posljednjeg dogovora s kreditorima, uprkos riziku da bi to izvelo zemlju iz eurozone.

"Naši životi ne pripadaju kreditorima!", pisalo je na transparentima koje su nosili demonstranti.

Početkom ovog mjeseca, zvanična Atina je obavijestila MMF da će četiri tranše duga koje je do kraja juna trebalo da vrati toj instituciji objediniti u jednu od 1,6 milijardi eura i da će je uplatiti MMF-u 30. juna.

MMF je nakon toga saopštio da će, u slučaju neizmirivanja obaveza, Grčka automatski pasti u grupu zemalja koje su u kašnjenju otplate duga.

Agencija Standard & Poor's smanjila je rejting duga Grčke s CCC na CCC-, poručivši kako je vjerovatnost da će Grčka napustiti eurozonu sada oko 50 odsto.

Grci prazne trgovine, gorivo manjka...

Grčka Vlada odlučila je da zatvori banke kako bi spriječila navalu štediša, što bi izazvalo trenutni kolaps bankarskog sistema, a sada je krenulo pražnjenje polica u supermarketima, pa se stvaraju i redovi na benzinskim pumpama.

Oko polovine benzinskih pumpi ostalo je bez goriva, a vozači, osim vozila, pune i kanistere kako bi stvorili zalihe.

Na mnogim pumpama uvedeno je ograničenje kupovine od 20 eura po vozilu.

Prazne se i police supermarketa jer građani očekuju snažan rast cijena hrane pa kupuju sve što mogu pronaći kako bi stvorili zalihe.

Na ulicama je i policija koja bi građanima trebalo da da dati osjećaj sigurnosti.

Banke će ostati zatvorene cijelu sedmicu, sve do referenduma koji je najavljen za nedjelju kada će grčki stanovnici birati da li žele da prihvate zahtjeve kreditora.

Bankomati bi trebalo da prorade danas popodne, ali se, takođe uvodi ograničenje na podizanje novca - samo 60 eura po danu.

Transakcije putem interneta biće dopuštene samo unutar Grčke, sav vanjski promet se od danas zabranjuje, rekao je jedan vladin činovnik u razgovoru za Rojters.

 Istorija grčke ekonomije

Uslijed haosa u kojem svjetske berze i zapadni lideri čekaju nastavak situacije koja bi mogla da potrese globalnu ekonomiju, Business Insider donosi nekoliko važnih i zanimljivih činjenica o ovoj zemlji. Možda je s njima lakše razumjeti istoriju grčke ekonomije koja je i sada pred kolapsom.

1. Grčku su kroz istoriju često potresale dužničke krize, pa je još u 4. vij.p.n.e. 13 grčkih gradova-država pozajmilo sredstva, a većina njih nikad nije otplatila taj dug. Grčki Del je tada izgubio 80 odsto posuđenog kapitala.

2. Moderna Grčka je pretrpjela ukupno pet dužničkih kriza

Prva je bila 1826., za vrijeme Grčkog rata za nezavisnost od Osmanlijskog carstva. Druga 1843. kada je sredstva iz kredita iz 1832. potrošila je na vojsku i “održavanje na vlasti bavarskog princa Otoa”. Zatim 1860. nakon bankrota, Grčka je izbačena sa međunarodnih finansijskih tržišta sve do 1878. godine.

1894. kada su se tržišta ponovo otvorila, kreditori su Grčkoj davali pozajmice u neodrživom obimu, a vlada je obustavila otplatu 1893. godine, i konačno 1932. za vrijeme Velike depresije.

3. Gotovo pola vremena od sticanja nezavisnosti, Grčka je bila u finansijskoj krizi.

4. Korupcija je Grčku itekako koštala, jer se radi od 8 do 10 odsto godišnjeg BDP-a. Procjenjuje se da je veliki dio toga otpao na 'obične građane' u svakodnevnim aktivnostima. Još se 2010. godine u sprovedenim istraživanjima zaključilo da bi Grčka smanjila taj prosjek za barem pola da samo djelimično ima kontrolu nad korupcijom.

5. Privatni preduzetnici u Grčkoj izdvajaju više od 100 odsto prijavljenog prihoda za servisiranje potrošačkih kredita, što je naravno nemoguće u stvarnosti, a pokazuje i da veliki dio prihoda uopšte ne prijavljuju. Procijenjeno je da su samo 2009. godine preduzetnici izbjegli 39 milijardi eura poreza.

6. 49,7 odsto mladih i radno sposobnih Grka je nezaposleno. Prošle godine je više od polovine mladih bilo bez posla, a ukupna stopa je iznosila najmanje četvrtinu naroda. U ekonomiji koja tone teško da će se ove brojke brzo popraviti.

7. Svega 23,9 odsto grčkog stanovništva mlađe je od 24 godine, što ustvari znači da im populacija stari. Trećina naroda je, na primjer, starija od 55 godina, a žene rode u prosjeku 1,3 djece.

8. Grčka je gotovo pet puta veća od Masačusetsa, ali je BDP ove američke države duplo veći od grčkog. Za poređenje, grčki BDP iznosi 242,2 milijarde dolara, dok je BDP Masačusetsa 420,75 milijardi dolara. S druge strane, površina Masačusetsa je 27.336 kilometara kvadratnih, a Grčka je velika 131.957 kvadratnih kilometara.

9. Grčka ekonomska kriza je gora nego ona na vrhuncu američke Velike depresije.

10. Godišnja proizvodnja maslinovog ulja odgovara težini 1.575 plavih kitova. Najveći dio, oko 90 odsto toga, izvozi u zemlje Evropske unije.