RJEŠENjA ZA KRIZU UČENjA

Obrazovanje i vještine koje odgovaraju potrebama tržišta i društva

Kriza učenja se možda ne smatra tako hitnom, kao drugi hitni slučajevi, ali je, ipak, fundamentalni problem. To odražava neusklađenost između nivoa formalno stečenog obrazovanja i kompetencija koje su privredi i zajednicama zaista potrebne. Ovo već izaziva ozbiljnu zabrinutost, jer klimatske promjene i tehnološka revolucija zahtijevaju naš odgovor sada – sa veoma sofisticiranim i specijalizovanim vještinama.

Пише: Види све колумне

Piše: Potpredsjednica EIB-a Liljana Pavlova

Dok se s jedne strane povećava potražnja za novim zanimanjima, mnoga radna mjesta nestaju ili se smanjuje potreba za radnom snagom u nekim oblastima. Nedavno smo bili svjedoci masovnog otpuštanja, čak i u IT sektoru, koji je tradicionalno bio jedan od ključnih pokretača zapošljavanja. Sa pomjeranjem ekonomija ka čistoj energiji i održivosti, stručnjaci za klimu i obnovljive izvore energije došli su u centar pažnje.

Samo u solarnom sektoru, broj radnih mjesta treba da se udvostruči do 2030. (na blizu 1 milion) ako Evropa želi da postigne svoj REPowerEU cilj da instalira 750 gigavata kapaciteta solarnih panela.

Prepoznajemo ogroman značaj smanjenja jaza u vještinama, neophodnih i za zelenu i za digitalnu tranziciju. Ovo je dodatno istaknuto u nedavnom izvještaju EIB o investicijama 2022-2023, gde 85% firmi i 69% anketiranih opština navodi da nedostatak vještina za procjenu uticaja na životnu sredinu i klimske promjene predstavlja barijeru za zelene investicije.

Polazak na put doživotnog učenja

Da bi se riješili tehnološki i klimatski poremećaji, promjena će morati da dođe iz samog temelja – osnovnih škola, uz podsticanje privatnog sektora i vlade da ulažu u usavršavanje i prekvalifikaciju. Prema UNICEF-u, preko 600 miliona djece i adolescenata širom svijeta nije u stanju da stekne minimalno znanje čitanja i matematike. Štaviše, broj učenika se konstantno smanjuje zbog demografskih trendova. Na primjer, očekuje se da će francuski školski sistem izgubiti oko 400.000 učenika do 2027. Školska populacija Engleske će se smanjiti za skoro milion djece u narednih 10 godina, prema najnovijim vladinim podacima.

Uprkos mnogim ograničenjima, obrazovni sistemi će morati da se razvijaju prilično brzo kako bi odgovorili na promjenljive zahtjeve poslovanja i zajednice. U tom smislu, koncept obrazovanja 4.0 može se posmatrati kao prilika da se četvrta industrijska revolucija pretvori u oporavak usredsređen na čovjeka. On iznova osmišljava obrazovanje kao doživotno iskustvo koje postavlja odgovornost za izgradnju vještina, postavljajući tri vještine ključne za poslove budućnosti – rješavanje problema, saradnju i prilagodljivost.

Nova agenda Evropske komisije o vještinama usvojena 2020. ima za cilj da podstakne ljude da se upuste u doživotno učenje. Predviđeno je da 67% odraslih sa niskim kvalifikacijama svake godine učestvuje u obuci, dok bi najmanje 80% svih odraslih trebalo da stekne osnovne digitalne vještine do 2030. godine. Zajedno sa nacionalnim statističkim zavodima, komisija radi na transparentnom izvještavanju o vještinama u nacionalnoj statistici i među velikim kompanijama, dok istražuje kako poreski okviri mogu bolje da podrže investicije.

Izgradnja savremenih obrazovnih kapaciteta u regionu

Zapadni Balkan je sastavni dio ovih napora. Evropska komisija pruža podršku razvoju nacionalnih politika koje omogućavaju modernizaciju obrazovnih kapaciteta i promociju vještina u regionu. U saradnji sa Investicionim okvirom za zapadni Balkan (WBIF) i Evropskim fondom za održivi razvoj plus (EFSD+), EIB Global razvija inovativne finansijske mehanizme za promovisanje ulaganja u vještine, koji će biti primjenljivi i za region. U okviru WBIF-a, Crnoj Gori je prošle godine dodijeljeno 34 miliona eura grantova za dva nova projekta koja će se realizovati u saradnji sa EIB Global, uključujući razvoj obrazovne infrastrukture.

Podrška nacionalnom programu obrazovanja

Sa kreditom od 18 miliona eura i grantom od 2,5 miliona eura, banka podržava crnogorski obrazovni program koji ima za cilj izgradnju, renoviranje i opremanje škola i vrtića u Podgorici i još devet drugih opština. Projekat obuhvata i nabavku nove informatičke opreme za škole, kao i integraciju viših standarda energetske efikasnosti u novoizgrađene ili renovirane objekte.

Fokus je na povećanju kapaciteta za školovanje u zemlji stvaranjem 2.100 novih mjesta i oko 530 radnih mjesta sa punim radnim vremenom, a od toga će oko 10.000 učenika imati koristi svake godine. Planirani razvoj će pomoći u ublažavanju prenatrpanosti u školama i povećanju pristupa djece savremenim alatima za učenje, uz istovremeno povećanje zapošljivosti mladih. Projekat će takođe imati koristi od granta EU koji se kanališe preko WBIF-a u iznosu od približno 11,4 miliona eura.

Evropska investiciona banka (EIB) je jedan od najvećih finansijera obrazovnog sektora. Banka EU je od 2005. godine otključala 415 miliona eura za regionalne projekte obrazovanja, istraživanja i razvoja koji su pomogli u izgradnji, renoviranju i digitalizovanju obrazovnih i naučnih objekata. Na globalnom nivou, Banka je uložila 2,6 milijardi eura u obrazovanju širom svijeta od 2021., a 56% kredita ide zemljama van Evropske unije.

Digitalizacija, zelena tranzicija i klimatski izazovi predstavljaju budućnost u kojoj će kvalitet života sve više zavisiti od onoga što radimo sada. Adekvatne kompetencije biće od najveće važnosti za održivi rast, produktivnost i konkurentnost, kao i povećanu otpornost na vanredne situacije. Kroz niz projekata i savjetodavnu podršku, EIB Global već pomaže regionu i Crnoj Gori da se čvrsto usmjere ka ekonomiji zasnovanoj na znanju.