[ Objavila: M.M ]

BIHORSKO LJETO

Sinoć održani "Prvi petnjički književni susreti"

U okviru Bihorskog kulturnog ljeta sinoć su u Petnjici održani "Prvi petnjički književni susreti" koji su bili posvećeni epici Avda Međedovića. Književne susrete, čiji je cilj promovisanje istinskih duhovnih vrijednosti i prave umjetnosti, otvorio je predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović.

Avdo Međedović iz sela Obrov kod Bijelog Polja bio je guslar i jedan od najvećih epskih pjesnika sa ovih prostora.

Njegova epska pjesma “Ženidba Smailagić Meha “ ima 12 311 stihova i duga je poput Homerove “Ilijade i Odiseje”. Nazvali su ga “balkanskim Homerom”, kazao je predsjednik Petnjice, otvarajući Prve petnjičke književne susrete.

“Možda njegovi savremenici nijesu bili svjesni umjetničke veličine čovjeka sa kojim su živjeli , ali mi dans jesmo. Upravo zato “Epika Avda Međedovića” je naziv ovih prvih književnih susreta, kao i tematski okvir”, kazao je Agović.

Međedović je, po Sijarićevom kazivanju, bio srednjeg rasta ”čovjek za kojeg se u Godijevu kaže” u krušcu”.

”Glavi, okrugloj i punoj, dugi žuti brkovi koji su visili, davali su izdužen oblik, koliko to brkovi mogu da učine. Glas mu je bio bariton, jasan,zvučan, pun dolazio je iz dubine grla; podešavao je prema njemu strunu sa guslama tako da su dobijala jedna zvučna harmonija u molu i išla u rasponu od pet tonova izdvojenih najčešće sa tri prsta, a rijetko i četvrti… istako je prof. Draško Došljak.

Nastavljujući, Sijarić kaže da pjesme koje su pale na gusle Avda Međedovića došle su dobrim djelom od Huse Husovića-Ćor Huse o kome su pisali i M.Parry i Albert Lord. Što se Avdinog jezika tiče i jezika drugih pjevača Sijarić napominje:

“Može se reći da se ti pjevači po jeziku kreću savršeno slobodno, gramatiku i sintaksu malo, a često nimalo, ne uvažavajući, odnosno ne poznavajući, pa će, na primjer, reći ”Ja vi velju”i slično, a ekavštinu I jekavštinu upotrebljavajući kako treba”, dodao je Došljak, napominjući da je Avdo Međedović veoma zapostavljen u našoj nauci o epskom pjevanju i pjevačima, Avda nema ni u književnim leksikonima, niti u školskim programima i udžbenicima.

Nakon sto godina od izlaska Epa Smailagih Meha prof. Hodo Katal priredio je šest epova Avda Međedovića i sakupio građu za još tri epa u kojim On govori o sudbini Bošnjaka u vremenu Osmanske imperije.

Avdovi epovi na svoj jedinstven način, jedno su djelo jednog autora, jedna epopeja jednog naroda, spoj jedinstvenog zbivanja u jednom vremenu, isprepletanog različitim ljudskim sudbinama, razvijanjem mladog momka u velikog junaka, kao i sa likovima koji dovode radnju do sretnog završetka, udajom djevojke, odnosno ženidbom junaka po zasluzi. Avdovi junaci, svaki na svome mjestu, imao je mjesto u radnji epa i takođe svoj ocrtani herojski karakter, kazao je Katal.

Književnik Braho Adrović smatra da ko nije bio u prilici da pročita tri epa Avda Međedovića. “Ženidba Smailagić Meha”, “Osman-beg Delibegović” i “Mustaj-beg Lički”, može s pravom pomisliti da ima pretjerivanja u konstatacijama naučnika sa Harvardskog univerziteta, Milmana Periya I Alberta Lorda, naučnika poznatih po rješenju takozvanog homrskog pitanja, koji su za epskog pjesnika i kazivača Avda Međedovića tvrdli da su u Bijelom Polju našli svog Homera.

Prve petnjiče književne susrete upotpunili su pjesnici iz Crne Gore, Srbije i BiH.

Svojim stihovima predstavili su se: Darko Jovović,Velimir Ralević, Dijana Tiganj, Ljerka Petković, Safeta Osmičić, Rebeka Čilović, Safet Hadrović-Vrbički,Edin Smailović, Rodoljub Ćorić, Sreten Vujović, Radosav-Minja Vujović, Šefka Begović-Ličina,Mijo Popović, Ivana Đukić.

U ime organizatora učesnike Prvih književnih susreta pozdravio je direktor Centra za kulturu, Sinan Tiganj.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore