B.Bu. [ n1 ]

SMANJUJE EFEKAT POPLAVA

Kako „otpločati“ gradove?

Već petnaest godina mnoge metropole širom svijeta uklanjaju beton i kocke kojima su popločane ulice i na njihovo mjesto vraćaju zemlju i sade biljke. Cilj je da se umanji efekat poplava tokom jakih kiša, koje su, sa promjenom klime, sve češća pojava u gradovima. Zelene površine smanjuju i temperaturu i čine urbana mjesta prijatnijim za život. Zeleniji gradovi, kažu, utiču pozitivno na mentalno zdravlje ljudi koji u njima žive.

„Kako se borimo protiv toplotnih ostrva, tako što elementima zelene infrastrukture pokušavamo da rekonstruišemo grad, da popravimo ono što se popraviti može. To su oni parking prostori, odnosno zone duž saobraćajnica koje uz brižnu pažljivu rekonstrukciju postaju porozni prostori, to su oni prostori koji omogućavaju prirodne procese u gradu“, kaže prof. dr Nevena Vasiljević sa Odsjeka za pejzažnu arhitekturu Šumarski fakultet.

Stručnjaci predlažu da se ovakva mjesta popločaju specijalnim rastresitim i poroznim materijalima.

„To su upravo te raster površine, odnosno rasterski zastori koji su modularni koji se vrlo lako mogu mijenjati u slučaju kada su pohabani. Materijali koji omogućavaju da se atmosferske vode infiltriraju u zemljište i kasnije evapotranspiracijom vrate u atmosferu. To su prostori koji postaju neka vrsta tačaka gdje grad postaje sunđer i može da upije atmosferske vode i na taj način smanjuje se temperatura i povećava vlaga i na taj način odgovaramo na klimatske promjene, odnosno na onu malo prije pomenutu izmijenjenu klimu grada koja je sve više i više nepodnošljiva za gradskog stanovnika“, navodi Vasiljević.

Ova metoda je već počela da se primjenjuje u nekim gradovima u svijetu. Tako je, na primjer, zbog prekomjerne izgradnje, u Italiji za samo godinu dana betonirano skoro 80 kvadratnih kilometara tla, najviše u velikim gradovima Rimu, Veneciji i Milanu.

Zato je Vlada Italije izradila nacionalni plan oporavka, koji, između ostalog, predviđa popločavanje poroznim materijalima.

Dva primjera za to su kvart Sitilajf u Milanu koji se prostire na 366.000 kvadratnih metara gdje je korišćen specifičan sistem podnih obloga koje su drenirajuće, otporne, prozračne i ekološki kompatibilne sa sposobnošću da se suprotstave efektu toplotnog ostrva osiguravajući značajno smanjenje temperature za vrijeme vrelih ljetnjih dana.

Drugi primjer je Pjaca Gae Aulenti i kvart oko nje sa Bibliotekom drveća i slavnom zgradom Vertikalna šuma. Trg je popločan na način koji omogućava drenažu i kanale sa proreznim slivnicima napravljenim od materijala otpornog na temperaturne promjene sa kapacitetom drenaže i u slučaju vrlo jakih kiša. Ovaj problem najbolje su riješili Budimpešta, Beč, Prag i Stokholm.