PANEL U BEČIĆIMA

Tužilačka istraga doprinijela efektivnosti postupka

Sudovi i državno Tužilaštvo posebnu pažnju treba da obrate na mjere tajnog nadzora i svjedoka saradnika, kao i pristup spisima predmeta, ocijenio je sudija Vrhovnog suda Crne Gore, Miraš Radović.

On je danas, na panelu u okviru projekta “Jačanje istražnih kapaciteta u Crnoj Gori – upotreba pregovaračkih mehanizama za efikasnu istragu”, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), kazao da sudovi i državno Tužilaštvo posebnu pažnju treba da obrate i na mjere određivanja pritvora i njegove alternative, alternativno rješavanje sporova i preliminarno ispitivanje optužnice.

"Mjere tajnog nadzora doprinose razjašnjenju stvari, i one su nužnost savremenih krivičnih postupaka, ali isto tako mogu da kliznu u povredu prava na privatnost", rekao je Radović u Bečićima.

On je, govoreći o mjeri svjedoka saradnika, kazao da Tužilaštvo i sudovi moraju voditi računa da se samo na iskazu svjedoka saradnika ne može zasnivati sudska odluka, i da moraju preuzeti mjere da se stvar do kraja razjasni.

"Pristup spisima predmeta, u tijesnoj vezi je sa pravom na pravično suđenje, sa aspekta priprema odbrane. U ovom dijelu, postavlja se pitanje, kada tužilac u svrhu istrage može da ograniči pristup spisima predmeta i do kada on može biti ograničen", naveo je Radović.

Zamjenica Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Miljana Radović, kazala je da je tužilačka istraga, od stupanja novog Zakonika o krivičnom postupku, doprinijela efektivnosti krivičnog postupka i njegovom kvalitetu.

"Zadnjih godina, prosjek potvrđenih optužnica bio je oko 95 odsto, što ukazuje na sam kvalitet. Naravno, ne možemo reći da nema određenih problema, da je to sve izazov za državne tužioce, i da je pogotovo u početku, bilo i ima problema u odnosima sa policijom", navela je ona.

Ona smatra da policija nekad zaboravi da je ona organ otkrivanja, a Tužilaštvo je, kako je navela, organ gonjenja.

Sklopljen 51 sporazum o priznanju krivice

Predsjednik Advokatske komore Crne Gore, Zdravko Begović, rekao je da je 51 sporazum o priznanju krivice sklopljen.

"Naša osnovna misija je da ovom institutu damo šansu i pružimo priliku da se definiše, ostvari na pravi način, jer grijeh je da poslije šest godina imamo ovakav broj zaključenih sporazuma o priznanju“, kazao je Begović, navodeći da je on do sada imao samo jedan sporazum o priznanju krivice zaključen.

Direktor pravnog odjeljena u CeMi-ju, Vlado Dedović, kazao je da projekat ima za cilj da doprinese unapređenju efikasnosti pravosudnog sistema Crne Gore kroz osnaživanje kapaciteta sudija, tužilaca i advokata za primjenu instituta sporazuma o priznanju krivice i odloženog krivičnog gonjenja kroz sticanje novih teorijskih i praktičnih znanja iz komparativnih pravnih sistema.

Dedović je objasnio da Projekat sadrži dvije komponente.

„Edukativna komponenta koja podrazumijeva tri seminara na ove teme, i studijske posjete za advokate i tužioce, dok će se istraživačka komponentna sastojati od istraživanja koje će tim pravnika CeMI-ja sprovesti u svim sudovima i tužilaštvima, a vezana je za dosadašnju primjenu instituta sporazuma o priznanju krivice i odloženog krivičnog gonjenja u praksi pravosudnih institucija“, naveo je on.

Istraživačke aktivnosti projekta će, kako je dodao Dedović, rezultirati sveobuhvatnom studijom o primjeni navedenih instituta. Projekat je realizovan uz podršku Ambasade Holandije u Crnoj Gori.

Izvor: PR Centar