OSNOVANA FONDACIJA

Za dostojanstven život osoba sa autizmom

Fondacija „Ognjen Rakočević“, koja je danas predstavljena, radiće isključivo u dobrotvorne, naučne, obrazovne, zdravstvene i socijaljne svrhe, u cilju stvaranja uslova za dostojanstven život i rad osoba sa autizmom.

Predsjednica fondacije i Ognjenova majka, Valentina Rakočević kazala je da je veoma teško gledati prve znake autizma kod djetete i sa tim se suočiti.

Ona je ocijenila da su rana dijagnostika, a posebno rad sa djecom, najvažniji kod problema autizma.

Energija i dobrota u ljudima koju je Ognjen probudio, prema njenim riječima, treba usmjeriti da se pomogne drugoj djeci sa autizmom.

“Moramo, a mislim da fondacijom i možemo nešto uraditi za tu djecu”, poručila je Rakočević na konferenciji za novinare.

Izvršna direktorica NVO “Staze”, Anka Đurišić kazala je da podrška stvaranju uslova za dostojanstven život i rad osoba sa autizmom i sistemu rane dijagnostike i inetrvencije, osnovni cilj fondacije.

Kako je navela, ciljevi su i psihološka i socijalna podrška djeci sa autizmom i njihovim porodicama, unapređenje razvojnog statusa djeteta, podrška vaspitanju i obrazovanju, kao i podizanje nivoa svijesti o pravima autistične djece.

Đurišić je kazala da će fondacija prikupljati i usmjeravati novac na rješavanje problema djece i osoba sa autizmom i njihovih porodica.

„Fondacija će obavljati djelatnost isključivo u dobrotovrne, naučne, obrazovne, zdravstvene i socijaljne svrhe, koje su od javnog interesa i značaja u skladu sa zakonom“, istakla je Đurišić.

Ona je rekla da je osnivanje Centra za djecu sa autizmom samo mali dio onoga što država mora da pruži, a ministarstva rada i socijalnog staranja, zdravlja i prosvjete moraju sarađivati na rješavanju problema djece sa autizmom i biti kompatibilni u mjerama i aktivnostima.

„Bez toga nema inkluzije, uključivanja i dostojanstvenog života osoba sa invaliditetom“, poručila je Đurišić.

Predsjednica Upravnog odbora fondacije, Milica Miličić naglasila je da ne postoji psihološka podrška za roditelje u momentu kada se suočavaju sa problemom autizma kod djeteta.

Ona je ukazala da roditelj izgubi godinu dok se sabere a, kako je navela, ako on nije psihološki stabilan ne može se pokrenuti nikakvu ozbiljna intervencija „To je prva početna i jako važna stepenica“.

Miličić je navela da pedijatri često ne uočavaju na vrijeme probleme a kada do toga dođe onda se postavlja pitanje „Gdje dalje?“.

Danas su terapije kojima se podvrgavaju djeca sa autizmom novčano pokrivene ali su, prema njenim riječima, roditeljima ipak potrebna ogromna materijalna sredstva.

„Ali taj izdvojeni novac i dalje je nedovoljan za tržišne cijene logopeda, defektologa i ostalog što je potrebno“, istakla je Miličić.

Ona je ocijenila da je neophodan tim defektologa ili logopeda čije bi se usluge bile besplatne i pružene u dovoljnom broju.

NVO „Staze“ su, kako je ukazala Miličić, jedina obezbijedila logopeda dva puta sedmični bez davanja novca. „Ali to nije dovoljno, jer djeca sa autizmom moraju imati svakodnevne intervencije“.

Ona je ocijenila da je takođe neophodno i realizovati brojne aktivnosti, posebno fizičke, kako bi se osmislio svakodnevni život djeteta sa autizmom a, dodala je, u okruženju nema ponuda za ralizovanje takvog sadržaja.

„Igraonice više nijesu dovoljne jer djeca, sa problemom ili bez njega, sazrijevaju“, poručila je Miličić.

Ona je smatra da će novac, koji fondacija prikupi, omogućiti osmišljavanje sadržajnog života djece sa autizmom.

Psiholog, Tamara Miljić, istakla je da je posebno važno da autistična djeca u sistem obrazovanja dođu spremna, da se na vrijeme podrže roditelji i i počne raditi na pravi način da bi se odgovorilo na potrebe te djece.

„To nije samo govor, već socijalna komunikacija, interakcije i emocionalne karakteristike“, navela je Miljić.

Ona je kazala da je uloga fondacija da razbije stereotipe koji postoje prema problemu djece sa autizmom, objašnjavanje i apelovanje javnosti kakva je to bolest i da uključi mnogi spektar stručnjaka, osim defektologa i logopeda.

Prema riječima Miljić, prirodni ambijent, odnosno porodica, i okruženje je ono što je izbor djeteta, a ne odlazak negdje drugo.

“Veoma je problematično poremetiti redovno funkcionisanje dijeteta, a zatim ga vratiti nazad“, istakla je ona.

Miljić je kazala da je ubijeđena da će fondacija dopriniejti da se pošalje prava poruka šta je autizam, kako raditi sa djecom sa tim problemom i koje pristupe primjenjivati.

Izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo, Anica Boljević rekla je da je potrebno sto prije reagovati, misliti na svu djecu sa autizmom i planirati naredne korake.

Ognjenov slučaj je, kako je kazala, bio „signal“ za dalje organizovano i ozbiljno djelovanje i osnivanje fondacije.

Boljević je istakla da je prikupljanje novca, što je i cilj fondacije, uvijek rizično. „Ključno je da vam ljudi vjeruju, ako izigrate povjerenje to neće biti dobro“.

„Svjedoci smo da autizam zahvata maha i često ga nazivaju epidemijom i tragedijom djece 21. vijeka“ kazao je Goran Kuševija iz Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS).

MRSS će, kako je naveo, sa ministarstvima zdravlja i prosvjete raditi na prepoznavanju autizma kod djece i razvijanju potrebnih servisa.

„Nastavićemo da i sa lokalnim partnerima razvijamo servise kako bi autističnoj djeci bio obezbijeđen dnevni borava, a roditeljima podrška sa socijalnog aspekta“, poručio je Kuševija.