Mina [ Objavio: O.Z. ]

MENTALNO ZDRAVLJE

Brigu da vodi šira zajednica

Brigu o mentalnom zdravlju, osim nadležnih ustanova, mora voditi šira društvena zajednica, kako bi život tih pacijenata bio kvalitetniji, ocijenjeno je na današnjoj konferenciji u Podgorici.

Konferenciju, na temu Razvoj i promocija servisa podrške u zajednici za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem organizovao je Caritas Barske nadbiskupije u partnerstvu sa Caritasom Italije.

Pihijatar u Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, Lidija Injac Stevović kazala je da se u poslednjih pet godina, povećava broj ambulantnih pacijenata.

"Taj broj je nekada iznosio osam hiljada a sada iznosi 13 hiljada. Brigu o mentalnim zdravju mora voditi i šira društvena zajednica kako bi život tihijenata bio bolji", poručila je Injac Stevović, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Kako je navela, u Crnoj Gori psihijatrija je koncipirana tako da pokriva tri glavna regiona.

"Južni, kontinentalni i sjeverni dio. Od psihijatrijske klinike se zahtjeva zavidan nivo liječenja i dostizanja standarda ali mi radimo u zgradi staroj 100 godina, koja nikada nije renovirana. Mnogo je nedostataka, i organizacionh i tehničkih", rekla je Injac Stevović.

Prema njenim riječima, Psihijatrijska bolnica u Kotoru ima 236 kreveta i neadekvatan broj sestara.

"U toj ustanovi tretiraju se pacijenti po tipu prinudne hospitalizacije, urgentna stanja i sudski pacijenti. Decenijama unazad, Bolnica je opterećena velikim brojem socijalnih slučajeva. I pored pokušaja da se bolnica rastereti od nemedecinskih slučajeva, taj problem nije adekvatno riješen", kazala je Injac Stevović.

Prema njenim riječima, svaka opština u Crnoj Gori ima pri domu zdravla i Centar za mentalno zdravlje.

"Bolnički dani psihijatrijskih pacijenta iznose 23 dana u prosjeku i to je iskorak. Ranije je bilo i do tri mjeseca. Napravili smo prelaz iz konvencionalnog liječenja i unazad pet godina, Pihijatrijska klinika u Podgorici preusmjerila je rad na vaninstitucionalni model liječenja", rekla je Injac Stevović.

Direktor Specijalne bolnice za Psihijatriju "Dobrota", Dragan Čabarkapa, kazao je da ta ustanova obavlja najsloženije poslove u oblasti mentalnog zdravlja u Crnoj Gori.

"S obzirom na to, veoma dobro znam koliko nam nedostaju mnogi servisi mentalnog zdravlja, koji vode deinstitucionalizaciji ove profesije", kazao je Čabarkapa.

Prema njegovim riječima, bez obzira na nivo razvoja crnogorskog društva, još se robuje mnogim zaostalim problemima iz prošlosti.

"I odnos prema psihijatrijskim pacijentima i osobama koje imaju problem sa mentalnim zdravljem ili sa socijalnim potrebama, još nije na zavidnom nivou", dodao je Čabarkapa.

On je rekao da se, nakon posjete kolegama u Trstu, uvjerio da su oni prošli težak put, i da je trebalo 20 godina od donošenja zakona za tu oblast, da se ta reforma u potpunosti primijeni.

"Tako da znam da će to teško ići i kod nas, ali sadašnji njihovi rezultati pokazuju da se može veoma uspješno raditi na taj način", kazao je Čabarkapa.

On je podsjetio da je bolnica u Kotoru osnovana 1953. godine, i nosilac je psihijatrijske službe u Crnoj Gori.

Kako je naveo, ono što najviše opterećuje tu ustanovu je stacionarni način rada i zadržavanje psihijatrijskih pacijenata u bolnici.

"Jer, nažalost, kad dođe vrijeme da su oni izliječeni i treba da napuste bolnicu, nemaju kuda da odu, bilo zato što ne želi da ih primi porodica, ili zato što, iz socijalnih razloga, nemaju gdje da žive. Većina njih je, što je ne zamislivo u ovo savremeno doba, još u našoj bolnici, i taj broj nije mali nego se radi o skoro polovini pacijenata, njih oko 100", kazao je Čabarkapa.

On je rekao da se u kotorskoj bolnici trude da prevaziđu taj problem.

"Ne želimo te ljude poslati negdje u bespuća, jer su oni praktično postali kao članovi naše porodice i saživjeli se sa životom u našoj ustanovi, što je možda za njih dobro, ali nije dobro da se njeguje takav način rada u društvu", kazao je Čabarkapa.

On je naglasio da se civilizacijski napredak svakog društva mjeri prema tome kakav je odnos prema ranjivim grupama i osobama koje imaju problema sa mentalnim zdravljem. "Mi smo društvo koje ubrzano napreduje prema Evropskoj uniji, ali je ovo oblast u kojoj zaostajemo".

"Zato mislim da svi oni koji se zalažu za napredak u ovoj sferi treba da budu pohvaljeni i podržani, i veoma sam zahvalan organizatorima ovog skupa, jer samo ako mijenjamo svijest društva, možemo postići napredak", dodao je Čabarkapa.

Direktor Karitasa, Paško Gojčaj kazao je da oni nastoje da promijene mentalitet u državi kada se radi o mentalnom zdravlju.

"Pacijenti su u vrlo teškoj situaciji, boje se tražiti pomoć jer ih je sramota", naglasio je Gojčaj.

Prema njegovim riječima, pristup društva je takav da su ti ljudi kao odbačeni. "Ako se zna da u susjednim zemljama i svugdje, od 50 do 55 odsto ljudi ima problema sa mentalnim zdravljem, onda je stanje alarmantno", kazao je Gojčaj.

Zato, kako je naveo, svi treba da daju svoj doprinos.

"Karitas u tome prednjači. Pokušavamo da stvorimo ambijent da se kaže da nije sramota biti bolestan, nemati i ne znati. U tom pravcu se kreće naša akcija", zaključio je Gojčaj.