Objavila R.B.

DRUŠTVO PRIRODNJAKA CG

Niko nema pravo da oduzima život

Svaki organizam na Zemlji stvoren je sa razlogom, pa bi čovjek trebalo da se zapita zaštio sebi daje za pravo da uništi neki organizam, kazali su Portalu RTCG, povodom ubistva morske kornjače, iz Društva prirodnjaka Crne Gore.

Kako kaže herpetolog Ana Vujović, još uvijek smo toliko skromnog znanja da odgovore na pojedina pitanja ne znamo, i pored toliko razvijene tehnologije. 

"Znači li to da nam to neznanje o nekim organizmima pravi olakšicu da uskratimo nekom život ili pravo na zdravu sredinu, odnosno pravo na opstanak!? Morske kornjače, organizmi o kojima svi volimo rado da slušamo priče, a tek da ih vidimo i pored relativno velikog znanja o njima, su jako ugrožene", tvrdi Vujović.

Morske kornjače su, kako podsjeća, jako bitne za ekosistem. Svojim prisustvom održavaju ga u ravnoteži. 

"Takođe, predstavljaju krovne vrste, jer njihovom zaštitom štitimo i njihovo stanište, kao i za nas manje harizmatične vrste koje dijele isti prostor sa njima. Korisni su još i kao bioturbatori jer kad se hrane na dnu, svojim djelovanjem omogućavaju vraćanje hranljivih materija, koje su se nataložile na dnu, u nivo morske vode (da nije njih i drugih organizama koji to rade, hranljive materije bi nestale iz mora, tj. ostale bi nataložene)", navodi Vujović. 

Crnogorski prirodnjaci opominju da je glavata morska kornjača, koja je ubijena u Stolivu, jedan od dragulja Jadrana. 

"Gornji dio oklopa (karapaks) glavate kornjače je najčešće dužine do 110 cm, a dobila je naziv po relativno velikoj glavi sa veoma jakim čeljustima. Dostižu polnu zrelost 10-39 godine, a žive do 60 godina. Adulti teže od 70-170 kg. Uglavnom su kosmopoliti i to je najčešća vrsta morske kornjače kod nas i jedina koja se gnijezdi kod nas. A koliko je ugrožena, govori i sama pozicija na IUCN Crvenoj listi, gdje je na globalnom nivou označena kao ranjiva (Vulnerable A2b). Zaštićena je mnogim međunarodnim sporazumima i zakonima, kao što su CITES konvencija - Appendix I (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore), CMS ili Bonska konvencija Appendiks I,II (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja). Nalazi se na listi zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta Crne Gore ("Službeni list RCG”, br. 76/06).  Ovo nijesu naše ili njihove kornjače, one kao kosmopoliti pripadaju svima nama i svi smo kao pojedinci odgovorni za njihov opstanak. Društvo prirodnjaka Crne Gore, pored drugih organizacija i institucija u Crnoj Gori, aktvno radi na edukaciji građana o ugroženosti kornjača, i pomaci su vidni", kažu iz Drupštva prirodnjaka. 

Poručuju da sve više ljudi sa interesovanjem i divljenjem obraćaju pažnju na njih i daju im podršku za normalan suživot. 

Da bi se odgovornije ponašali prema ovoj ugroženoj vrsti, prirodnjaci savjetuju kako pomoći morskim kornjačama.

Treba smanjiti korišcenje plastike i reciklirati je, ne koristiti plastične kese za kupovinu, već one od tkanine. Zato bi trebalo podržati lokalne, regionalne i nacionalne zabrane na korišćenje plastičnih kesa za trgovinu.

Veliki doprinos je ako učstvujemo u akcijama čišćenja plaža, poručila je Vujović.

"Takođe, ne ostavljajmo na plaži smeće, pokupimo ga i odložimo u kante za smeće, treba paziti da pravilno odlažemo otpad da se on ne bi rasipao. Nemojte puštati balone u vazduh. Oni putuju daleko i završavaju u našim okeanima i morima, a poslije ih morske kornjače mogu zamijeniti za hranu", dio je savjeta prirodnjaka. 

Oni upozoravaju da bušenje nafte takode može štetno uticati po kornjače zbog mogućeg izlivanja.

Jedna od mjera, koju nije teško realizovati je sadnja biljaka duž plaža radi boljeg staništa za gniježdenje.

"Ukoliko znate za postojeće gnijezdilište morskih kornjača na nekoj plaži, ne dovodite potencijalne predatore njihovih jaja. Ukoliko se vozite čamcem ili brodom, obratite pažnju da ne pređete preko neke jedinke, pomognite joj ukoliko vidite da je povrijeđena, iznemogla ili zapetljana u mrežu. Isključite vještačka svjetla koja dopiru do obale tokom gnijezdeće sezone", naveli su prirodnjaci i upozorili da opstanak morske kornjače, s obzirom da su migratorne vrste sa velikim rasponom migracije, zavisi od zaštite u svim njihovim staništima.