Svetlana Slavujević, TVCG

ISTRAŽIVANJE TVCG

Šta je sa Zakonom o slobodi vjeroispovjesti?

Šta je sa Zakonom o slobodi vjeroispovjesti nakon neuspjelog pokušaja države da 2015. godine uredi tu oblast? Da li će po planu rada Vlade biti usvojen do kraja godine ili će zakon čekati Skupštinu u punom sazivu, istraživala je ekipa TV Magazina.

Sloboda vjeroispovjesti prvi put je utvrđena Ustavom, najvišim pravnim aktom Knjaževine Crne Gore još 1905. Obnovom državne nezavisnosti, Crna Gora se obavezala da će urediti vjerska prava i slobode. Međutim, prvi pokušaj, 2015, nije uspio.

"Na ustavnom nivou to je Crna Gora i uradila 2007.godine ali na podustavnom nivou još uvijek je na snazi dakle zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977.", kazala je direktorica Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama Žana Filipović.

"To je bio jedan nacrt koji je poražen od javnosti, koji je jedan tekst koji je gori od ovog anahronog teksta Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica", smatra koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko primorske Velibor Džomić.

"Djelovi nacrta koji su se odnosili na povratak imovine vjerskim zajednicama je ono goruće pitanje koje nije bilo regulisano tim zakonom", ocijenio je direktor Medrese "Mehmed Fatih" u Tuzima Fuad Čekić.

Don Robert Tonsati iz Kotorske biskupije kazao je da je iz te vjerske zajednice dato 70 primjedbi.

"Ovaj nacrt zakona ne poklapa se na više mjesta sa temeljnim ugovorom između Svete stolice i Crne Gore", poručuje zamjenik barskog nadbiskupa Paško Gojčaj.

"Svojevremeno, povodom tog zakona dolazila je Venecijanska komisija u Podgoricu. Imali smo razgovore sa njome, dali smo neke male primjedbe, ali u načelu mi smo bili sa tim zakonom sasvim zadovoljni", kaže potpredsjednik Savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić.

Tokom javne rasprave na adresu Ministarstva stiglo je više stotina predloga koji su razmatrani, a neki i usvojeni. Ipak, dvije godine nakon toga, vjerske zajednice ne znaju šta se desilo sa nacrtom, ali znaju šta žele.

"Do sad nijesmo bili uopšte obaviješteni o radu radne grupe niti o onome što bi taj nacrt zakona sadržao", kaže Čekić.

"Mora da se uradi pravni položaj crkava i vjerskih zajednica ali ne tako da se one prikazuju kao nekakve rigidne, antidržavne ili ne znam kakve ustanove, pa da uvodimo nekakve ober-prokurore ili komesare nad crkve i vjerske zajednice u 21.vijeku što nema ni u jednoj zemlji", kaže Džomić.

Vlada je nedavno objavila da planira donošenje Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava crkvama i vjerskim zajednicama.
"Usvajanjem ovog zakona ne završava se normativna aktivnost. Ovo je u stvari samo preduslov za mogući proces rješavanja mnogih drugih pitanja koja se tiču vjerskih zajednica", kazala je Filipović.

Prečišćeni Nacrt zakona, u koji smo imali uvid, predviđa da svi vjerski objekti, za koje se utvrdi da su bili u državnoj svojini ili su izgrađeni zajedničkim ulaganjem građana do 1.decembra 1918, postaju državna svojina. Da se vjerske zajednice teritorijalno ne mogu prostirati van Crne Gore i da njihovo sjedište mora biti u Crnoj Gori. Da se pitanja od zajedničkog interesa uređuju ugovorom između Vlade i zajednice, te da se mogu registrovati ako imaju 50 punoljetnih vjernika. Registar vjerskih zajednica preuzima Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a uvodi se i plaćanje poreza, doprinosa i drugih dažbina.

U Ministarstvu tvrde da to nije konačna verzija i da prostora za promjene ima još.