[ Izvor: Mina, Objavila: M.M.Lj. ]

RUŽIĆ OCIJENILA

"Građani primjećuju metode manipulacije medija"

Crnogorski građani, i pored niskog stepena medijske pismenosti, primjećuju otvorene metode manipulacije koje koriste mediji izvještavajući o temama od javnog interesa, ocijenila je profesorica Fakulteta političkih nauka Nataša Ružić.

Ona je u intervjuu agenciji MINA kazala da su građani svjesni da mediji trpe političke i ekonomske pritiske, koji su prije svega vidljivi kroz uređivačku politiku.

Komentarišući podatak iz istraživanja koje je sproveo CEMI, prema kojem je dva puta više građana koji smatraju da su mediji zavisni od političkih i ekonomskih uticaja, u odnosu na one koji misle da mediji izvještavaju slobodno, Ružić je navela da to potvrđuje da građani objektivno ocjenjuju stanje na medijskom tržištu.

“Ukoliko su građani i dalje prinuđeni da se informišu iz nekoliko izvora da bi dobili opštu sliku o nekom događaju, jasno je da ne možemo govoriti o slobodnim medijima”, rekla je Ružić.

Kako je navela, to znači automatski da mediji krše profesionalne i etičke standarde poput poštenja, nepristrasnosti i uravnoteženosti.
„I pored niskog stepena medijske pismenosti, mislim da građani primjećuju otvorene metode manipulacije koje koriste crnogorski mediji pri izvještavanju o temama od javnog interesa“, kazala je Ružić.

Prema njenim riječima, u crnogorskim medijima najčešće se mogu uočiti metode kao što su medijski frejming, agenda setting i pseudo događaj, koje je vrlo lako prepoznati, dok za suptilnije metode moraju se posjedovati određena znanja u pogledu tehnika manipulacije.

Na pitanje na koji način eventualno ograničavanje slobode medija utiče na medijsku pismenost opšte populacije, Ružić je odgovorila da u tom slučaju građani neće imati pristup relevantnim informacijama i na takav način se krši osnovno pravo - pravo na informaciju.

Prema njenim riječima, koncept medijske pismenosti neodrživ je u društvu u kojem postoji samo jedna verzija priče.

“Medijski nepismene osobe ne razumiju način funkcionisanja medija, niti znaju da čitaju poruke koje im se šalju između redova. Medijski pismena osoba treba da ima pristup raznovrsnim izvorima da bi kritički vrednovala sadržaj”, kazala je Ružić.

Ona je rekla da je medijski opismenjeno društvo upoznato sa informacijskim i medijskim pravima, da podržava razvoj slobodnih medija i unaprijeđuje ih jer traži kvalitet, a ne kvantitet.

Ona je objasnila da je politički uticaj vidljiv kroz medijski frejming, odnosno odabir sagovornika za kojeg se unaprijed zna šta će reći, kroz način na koji je upakovana priča, odnosno akcenat se stavlja na nešto pozitivno u priči, koja je loša po neku instituciju ili osobu.

Ružić je kazala da je agenda setting, kao jedna vrsta manipulacije medija, zastupljena plasiranjem informacije u određenom trenutku da bi se skrenula pažnja sa bitne teme.

Na globalnom tržištu, kako je navela Ružić, dominiraju ekonomski pritisci, jer moćni pojedinci upravljaju medijskim konglomeratima što je rezultiralo monopolom na tržištu.

Prema njenim riječima, čak 90 odsto američkog tržišta kontrolišu šest medijskih konglomerata.

„Medijski tajkuni, kao što sarkastično opisuje francuska ekonomistkinja Žilija Kaže, percipiraju savremene medije kao prilično skupe „ljubavnice“ koje im donose status i političke veze, ali ne i profit“, zaključila je Ružić.