Objavila M.L.B. [ Dnevne novine ]

ZA GODINU

Poskupili povrće, hljeb, sokovi, pojeftinili odjeća, cigarete...

Čvrsta goriva, poput uglja i drveta, poskupila su 15,3 odsto u odnosu na jul prošle godine, dok je najveći pad cijena od 12,7 odsto registrovan za odjeću, navodi se u indeksu potrošačkih cijena koji je Monstat objavio juče.

Nakon čvrstih goriva, cijene su najviše rasle u prodaji povrća skoro sedam odsto. Slijede hljeb i žitarice koje su poskupile pet, a mineralna voda, bezalkoholna pića i sokovi od voća i povrća 3,6 odsto. Voće je poskupilo tri, a meso 2,6 odsto, dok su šećer, džem, med, čokolada i slatkiši za 12 mjeseci poskupili 1,4 odsto, pišu Dnevne novine.

Najveći pad cijena od 12,7 odsto u odnosu na prošlogodišnji jul, registrovan je za odjeću. Cijene duvana su niže 9,8 odsto, usluge smještaja pet, cipele i ostala obuća 4,4 odsto, dok su gorivo i mazivo za motorna vozila pojeftinili 3,3 odsto. Prema indeksu potrošačkih cijena, najmanje je pojeftinila električna energija, 2,8 odsto.

Kako je saopšteno iz Monstata, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su u julu bile niže 0,1 odsto nego u junu ove, a za 0,4 odsto u poređenju sa julom prošle godine.

“Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u julu ove godine u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je pad cijena u grupama odjeća i obuća od dva odsto, prevoza od 0,4, komunikacija od 0,2 odsto”, kazali su u Monstatu.

Hrana i bezalkoholna pića su prošlog mjeseca pojeftinila 0,1 odsto, dok je rast cijena od 2,5 odsto zabilježen u hotelima i restoranima, od 0,2 procenta u kategoriji koja se tiče stanovanja, vode, struje, gasa i drugih goriva, dok je poskupljenje od 0,2 odsto registrovano u oblasti rekreacije i kulture.

Indeksi potrošačkih cijena, kako su naveli u Monstatu, jedan su od najvažnijih makroekonomskih indikatora i osnova za donošenje odluka u oblasti ekonomije i finansija. Od januara 2009. godine koriste se kao zvanična mjera inflacije u Crnoj Gori.

“Indeks potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plata i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, kao i penzija i socijalnih davanja. Takođe se koristi za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe. Indeks potrošačkih cijena se definiše kao mjera prosječne promjene cijena fiksne korpe roba i usluga koje domaćinstvo kupuje u cilju zadovoljenja svojih potreba”, rekli su u Monstatu.