NAJVIŠE IZ SRBIJE

Azil u EU: Iz Crne Gore 811 zahtjeva

Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za kontrolu granica (Frontex) za 2012. godinu, iz Crne Gore je stiglo 811 zahtjeva za azil u zemljama Evropske unije. Azil su najviše tražili građani Srbije, njih 15.940, što je 48 odsto ukupnog broja zahtjeva.

Nakon što je Evropski parlament na jučerašnjoj sjednici usvojio mehanizam koji omogućava zemljama članicama Evropske unije suspenziju bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana i zemlje trećeg svijeta, ageencija Anadolija je istražila iz kojih zemalja Balkana dolazi najviše azilanata u evropske zemlje.

Inače, na nivou EU broj azilanata iz zemalja zapadnog Balkana raste od 2009. godine. Najviše ih ima u Njemačkoj, Švedskoj i Belgiji, u kojima procedura, zajedno s rokovima za žalbu, može trajati mjesecima.

Prema posljednjim dostupnim podacima Frontex-a za 2012., najviše zahtjeva za azil u zemljama EU-a stiglo iz Srbije, i to 15.940, pa iz Makedonije 7.084, Bosne i Hercegovine 4.781, Albanije 4.270 i Crne Gore 811.

Prema istom izvoru, od zemalja zapadnog Balkana 2011. godine najviše zahtjeva za azil su, takođe, podnijeli građani Srbije, i to 12.416, a slijede građani Makedonije (4.583), Bosna i Hercegovine (2.101), Albanije (2.043) i Crne Gore (391).

Posmatrano u procentima, od zemalja regiona prošle godine je oko 48 odsto zahtjeva za azil u zemljama EU-a stiglo iz Srbije, 22 posto iz Makedonije, 15 posto iz BiH, 13 posto iz Albanije i dva odsto iz Crne Gore.

Tako je, na primjer, u Belgiji 2011. godine Srbija sa 1.233 zahtjeva bila ispred ostalih zemalja zapadnog Balkana, dok su građani Makedonije u Belgiji podnijeli 584 zahtjeva. Iz BiH i Albanije stiglo je 128 odnosno 236 zahtjeva za azil u spomenutoj državi.

Takođe, prema broju podnijetih zahtjeva za azil u Švedskoj 2011., od zemalja Balkana Srbija je bila na četvrtom mjestu sa 1.099 zahtjeva. Odmah iza nje bili su Makedonci, na sedmom mjestu, i to sa 729 zahtjeva, a građani Kosova na devetom mjestu sa 657 zahtjeva. Bosna i Hercegovina je tek na 19. mjestu sa 222 zahtjeva. Srbija je, isto tako, u trećem kvartalu 2012. sa 5.370 podnijetih zahtjeva za azil bila četvrta na listi zemalja po broju građana koji su zatražili azil u nekoj od zemalja članica EU.

U tom periodu u zemljama EU azil je zatražio i gotovo isti broj građana Makedonije, 5.315, te 2.500 osoba sa Kosova. Najčešće odredište azilanata iz Srbije 2012. godine bila je Njemačka, u kojoj su državljani Srbije i pojedinačno najbronija grupacija među azilantima.

Zahtjev za azil tokom 2012. godine u Njemačkoj je podnijelo 8.477 državljana Srbije, što je 40 odsto više nego 2011., dok je 2012. značajno bio porastao i broj državljana Makedonije i BiH koji su u Njemačkoj tražili azil.

Najveći porast ukupnog broja azilanata u trećem kvartalu prošle godine, prema podacima EUROSTAT-a, zabilježen je u Njemačkoj, Švedskoj i Švajcarskoj, a među azilantima sa zapadnog Balkana najbrojniji su bili građani Srbije i Makedonije. Takođe, u Švajcarskoj su državaljani zemalja zapadnog Balkana u prvih osam mjeseci prošle godine podnijeli 2.970 zahtjeva za azil, što je više nego čitave prethodne godine.

Porast broja azilanata zabilježen je tokom prošle godine i u Austriji, gdje je podnijeto ukupno 15.415 zahtjeva za azil, što je 20,8 odsto više u poređenju sa 2011. godinom. Među azilantima sa zapadnog Balkana najbrojniji su bili sa Kosova (313), iz Srbije (293), BiH (129) i Makedonije (122).

Podaci Frontex-a pokazuju da je Srbija po broju zvaničnih zahtjeva za azil u Švedskoj i Njemačkoj već duže vrijeme ispred ostalih zemalja zapadnog Balkana, dok su po broju zahtjeva podnijetih u Belgiji ispred građana Srbije samo Kosovari.

Inače, procedura za dobijanje azila u Austriji traje šest mjeseci, ali se u praksi često rješava u mnogo kraćem roku. Azilantima su dok čekaju na odgovor osigurani smještaj, hrana i džeparac od 40 eura mjesečno, a  oni koji budu odbijeni dobijaju kartu za povratak u zemlju porijekla ili tranzita. Takođe, u istraživanju Evropske inicijative za stabilnost iz januara 2013., navodi se da je broj azilanata sa zapadnog Balkana u zemljama EU u porastu od kako su građanima tih zemalja ukinute vize za putovanja u EU.

Zaključuje se da je u najvećem broju slučajeva riječ o osobama koji pokušavaju da iskoriste socijalnu pomoć i druge beneficije koje im, u skladu sa propisima zemlje u koju su došli, sljeduju dok čekaju da njihov zahtjev bude riješe. U osnovi, vrlo malo je onih koji imaju osnovane razloge da zatraže azil.

Prema podacima iz nekoliko evropskih zemalja u kojima je prošle godine bilo najviše azilanata sa Balkana, procent pozitivno riješenih zahtjeva za azil iznosio je svega tri posto.

Nadalje, Savezna služba za migracije i izbjeglice Njemačke saopštila je da su građani Srbije u julu 2013. godine podnijeli 957 zahtjeva za azil u Njemačkoj. Također, istog mjeseca su građani Kosova podnijeli 412 zahtjeva, i tako se Kosovo našlo na sedmom mjestu po broju azila u toj zemlji. Na desetom mjestu je bila BiH, odakle je u julu stiglo 306 zahtjeva.

Ipak, broj lažnih azilanata iz Srbije u zemljama Šengena u prva dva mjeseca 2013. manji je za 45 odsto u odnosu na 2012., navedeno je u izvještaju

Evropske komisije o stanju šengenskih granica. Građani Srbije, Crne Gore i Makedonije od 19. decembra 2009. mogu bez viza da putuju u zemlje šengenske zone, a to pravo dobili su nešto kasnije dobili i građani Bosne i Hercegovine i Albanije, dok Kosovo nije time obuhvaćeno. Frontex navodi da su najpopularnije zemlje za azilante i dalje Njemačka, Švedska, Belgija, Švajcarska i Luksemburg.