[ Mina, objavila B.B. ]

INJAC OCIJENILA

Ekstremizam uporište nalazi u religiji i politici

Društva koja imaju neriješena unutrašnja politička i etnička pitanja plodno su tlo za aktiviranje ekstremizma, ocijenila je Olivera Injac, profesorica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica.

Injac je na radionici "Civilno društvo u izgradnji zajednica otpornih na nasilni ekstremizam", koju organizuje Forum MNE, kazala da 20 godina radi na temama bezbjednosti, od čega 12 u akademskoj zajednici, a prije toga u bezbjednosnom sektoru.

Prema njenim riječima, ekstremizam je u svojim nasilnim formama postao kontinuirano dominantna pojava u 21. vijeku.

"On se vezuje za religiju ili politiku. Nikako ne funkcioniše sam, nego uporište nalazi u religiji i politici", rekla je Injac.

Postoje, kako je navela, najmanje tri vrste ekstremizma, onaj koji je vezan uz politiku može biti lijevi i desni, i oni su vrlo specifični, a onda ide religijski, kao posebna vrsta.

Ona je pojasnila da je u 20. vijeku najviše funkcionisao desni ekstremizam, tokom cijelog Drugog svjetskog rata, i prepoznatljiv je u korijenima fašizma i nacizma, a jedna od najekstremnijih formi je nacionalistički ekstremizam.

"On je naročito kroz ratove na našim prostorimam, u bivšoj Jugoslaviji, doživio apsolutnu revitalizaciju", kazala je Injac.

Ona je dala da je lijevi ekstremizam onaj koji se suprotstavlja različitim vrstama nekih ideoloških obrazaca, navodeći kao primjer proces antiglobalizma i antiliberalne proteste širom svijeta.

Injac je kazala da je u Evropi aktuelan ekstremizam povezan sa islamofobijom, a sve više dobija razmjere i takozvani antimigracioni ekstremizam.

Ona je podsjetila da danas nije potrebna posebna propaganda za širenje ekstremizma jer se, kako je navela, sve postiže na internetu.

"Kontinuirani posao svih nas je suzbijanje ekstremizma. To nije proces ad-hoc i preko noći, to nije donošenje akcionih planova i strategija, to je kontinuiran proces kroz integrisan pristup zajednice", naglasila je Injac.

Primjer BiH je, kako je kazala, je adekvatan da se razumije sva problematika ekstremizma, jer tamo postoji i desničarski, i religijski, i antimigracioni.

"U pozadini toga su brojna društva koja imaju neriješena politička i etnička pitanja. A znate li ijedno na Balkanu da ima riješena ta pitanja? To je plodno tlo da ekstremizam u svakom trenutku bude aktuelan i da se razvije", pojasnila je Injac.

Ona je kazala da je, po zvaničnim dokumentima, u Crnoj Gori ekstremizam marginalan problem, i da se jedno vrijeme o tome pričalo samo iz ugla stranih boraca.

Kako je navela, u nekim sredinama postoje vrlo jake struje sa tom problematikom, a bilo je i ksenofobnih napada u Beranama.

"Znači, toga ima, samo što se možda ne vidi. Problem je marginalizovan zbog toga što su slučajevi nasilnog i religijskog esktremizma bili izolovani", rekla je Injac.

Ona je poručila učesnicima radionice da treba da rade na suzbijanju mržnje i netolerancije u crnogorskom društvu.

Učesnici dvodnevne radionice su predstavnici organizacija civilnog društva (OCD), medija, akademske zajednice i institucija koje se bave ovom temom.

Tokom radionice, kako su kazali u Forumu MNE, učesnici će raditi na izradi predloga mjera i aktivnosti za civilni sektor u cilju izgradnje otpornosti crnogorskih zajednica na nasilni ekstremizam kroz aktivno učešće civilnog sektora.

Poseban fokus aktivnosti, smatraju učesnici radionice, treba staviti na mlade i roditelje, odnosno porodicu.

Radionica je dio regionalnog projekta "Zajednice na prvom mjestu - Pokretanje hub-a organizacija civilnog društva koji će se baviti pitanjem nasilnog ekstremizma – od prevencije do reintegracije” koji Forum MNE sprovodi sa partnerima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.