CEGAS

"Građani žrtve kršenja ustavnih prava"

Centar za građanske slobode (CEGAS) podnio je ustavnu inicijativu za ocjenu ustavnosti normi Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, a iz te organizacije naglasili su da su u ovom trenutku svi građani Crne Gore žrtve kršenja ustavnih prava.

To je, na okruglom stolu na kojem su predstavljeni ključni nalazi studije „Sloboda okupljanja između osnovnog ljudskog prava i politizacije“, saopštio izvršni direktor CEGAS-a Boris Marić.

On je kazao da u toj organizaciji smatraju da su mjere NKT u dijelu suspenzije prava na slobodu okupljanja neustavne, te da svoju pravnu formu imaju u nečemu što je naredba koju potpisuje ministar zdravlja.

„Mi smatramo da se Ustavno pravo ne može ukinuti jednom naredbom, podzakonskim aktom. Smatramo da je moralo da bude uvedeno vanredno stanje, da je morala da bude donijeta uredba sa zakonskom snagom, da je ona morala biti verifikovana u Skupštini Crne Gore da bi dobila potrebni legalitet i legitimitet,“ kazao je Marić.

On je dodao da su u ovom trenutku svi građani žrtve kršenja ustavnih prava.

„U ovom trenutku uz dužno poštovanje potrebe za epidemiološkim mjerama imamo kršenje prava na okupljanje, jer u ovom trenutku imamo naredbu o tome da su zabranjena sva okupljanja na otvorenom i zatvorenom prostoru,“ kazao je Marić.

Marić je problematizovao i ulogu lokalnih samouprava i njihovu mogućnost da dovedu u pitanje slobodu okupljanja opštinskom odlukom.

On je poručio da se konačno kao društvo moramo početi ozbiljnije baviti ljudskim pravima.

"Ako mislimo da budemo građansko, demokratsko društvo onda prvo moramo da budemo načisto sa sobom šta je korpus ljudskih prava, te da otvorimo stalnu društvenu debatu o karakteru ljudskih prava, o poštovanju ljudskih prava i o definisanju ljudskih parva, jer i kroz ovo istraživanje smo vidjeli da vrlo često i u političkim subjektima, i u civilnom sektoru imamo nedostatke u tumačenju i definisanju nekih ljudskih prava,“ kazao je Marić.

Advokat i osnivač CEGAS-a Sergej Sekulović predstavio je ključne nalaze studije kao i preporuke za dalje djelovanje.

„Potrebno je definisati pravo na spontano okupljanje na drugačiji način i upodobiti ga sa međunarodnim standardima, brisati odredbe o zabrani pristupa kroz propisiavanje razdaljine određenim objektima,“ kazao je Sekulović.

Neophodno je, kako je dodao, preispitati osnove za ograničenje u odnosu na Ustav, kao i poboljšati sadržaj obrazloženja rješenja kojima se zabranjuje javno okupljanje u skladu sa međunarodnim standardima.

„Potrebno je i izvršiti edukaciju organa koji učestvuju u pravnim postupcima u kojima se odlučuje o slobodi okupljanja. Treba mijenjati lokalne propise i izvršiti njihove usklađivanje sa Ustavom i zakonom u kontekstu prava na slobodu okupljanja,“ kazao je Sekulović.

On je kazao da novi Zakon o slobodi mirnog okupljanja iz 2016. sadrži poboljšanje u kontekstu pravne zaštite i pravne procedure u odnosu na prethodni zakon, jer sadrži direktno podnošenje tužbe Upravnom sudu i kratke rokove za odlučivanje.

„Međutim praksa je takva da su te tužbe mrtvo slovo na papiru pa se legitimno može postaviti pitanje o pravnom sredstvu jer u principu Upravni sud je išao logikom i držao argumentaciju upravnih organa kao potpuno relevantnu i ignorisao zahtjeve druge strane,“ kazao je Sekulović.

On je kazao de je postupanje nadležnih organa kada su u pitanju mjere NKT-a bilo različito, te da je tu bilo uspona i padova.

„Situacija nije crno bijela. Ako sa jedne strane imate činjenicu da je veliki broj crnogorskih građana koji je zatečen u nekom parku sa prijeteljem završio 72 sata u tužilačkom zadržavanju, plaćao oko hiljadu eura kaznu, do činjenice da se održava skup od 500, 1000, pet hiljada, 20 hiljada ljudi i da niko ne trpi nikakvu sankciju. I to je urušavanje institucija,“ kazao je Sekulović.

On je dodao da je objektivno gledano veoma teško u takvim situacijama da krenete sa restriktivnim mjerama.