POŠTOVANJE ŽRTVE HRISTOVE

Svi hrišćani danas obilježavaju Veliki petak

Sve hrišćanske crkve danas obiljeležavaju Veliki petak, dan kada je, po vjerovanju hrišćana, Isus Hristos umro, razapet na krstu na Golgoti. Zbog toga se taj dan smatra najtužnijim danom hrišćanstva, posti se, ne pjevaju se pjesme i farbaju se jaja.

Po vjerovanju, tog dana je Isus Hristos odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude razapet na krstu.

"Isus Nazarećanin, car Judejski, umro je na krstu u "šesti čas dana" i zavjese jerusalimskog hrama precijepile su se na pola, sunce se pomračilo i sva zvona su popucala", govori predanje zapisano u jevanđeljima.

Veliki petak je za hrišćane izraz poštovanja prema žrtvi Hristovoj i vjere da svako stradanje prethodi Vaskrsenju kao i da - bez stradanja i smrti nema vaskrsenja.

Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: "Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade".

Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva. Na taj dan se ne služi liturgija, osim ako su Blagovesti.

Na Veliki petak se posti, jede se samo suvi hleb i pije voda. Običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.

Isusova smrt je uvod u radost Vaskresenja koji ove godine svi hrišćani obilježavaju u nedjelju, 20. aprila.