K. J.

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV ŠEĆERNE BOLESTI

Zbog dijabetesa se ljekarima za pomoć obratila 27. 761 osoba

U Crnoj Gori se prošle godine zbog dijabetesa ljekarima za zdravstvenu pomoć obratio 27. 761 oboljeli. Od tog broja dijabetes je prvi put dijagnostikovan kod 3.160 osoba, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje povodom Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti, koji se obilježava danas.

U toku je jedna od najvećih svjetskih kampanja podizanja svijesti o zastupljenosti šećerne bolesti i značaja održavanja šećerne bolesti pod kontrolom, kako bi se izbjegle komplikacije.

“Tema Svjetskog dana šećerne bolesti je Pristup savremenoj njezi dijabetesa koja je dio globalne kampanje u naglašavanju važnosti sistemske brige društva o osobama sa dijabetesom. Osim toga, podrazumijeva i pristup najnovijim terapijama, tehnološkim rješenjima, kao i odgovarajuću dostupnost ljekara pacijentima, kako bi im se omogućio normalan život. Osobe sa dijabetesom zahtijevaju stalnu njegu i podršku kako bi upravljali svojim stanjem i izbjegli komplikacije”, navodi se u saopštenju.

Ovogodišnji slogan je „Znaš znakove, znaš da reaguješ“.

“Informisanost o šećernoj bolesti i povećanje svijesti o zdravim životnim navikama imaju vitalnu ulogu u prevenciji i kontroli ove bolesti. Svakoj oboljeloj osobi važno je obezbijediti edukaciju i poštovanje što vodi boljoj kontroli bolesti i glikemije, čime se smanjuje rizik nastanka veoma ozbiljnih komplikacija. Dijabetes ili šećerna bolest je veoma zastupljeno hronično oboljenje, koje nastaje kada organizam ne proizvodi ili neadekvatno koristi insulin, hormon gušteraše (pankreasa). Poznato je da postoji više oblika dijabetesa: dijabetes tip 1 (otkriva se kod djece i mlađih osoba), dijabetes tip 2 (javlja se kod starijih i često gojaznih osoba) i gestacijski ili trudnički dijabetes (koji se može javiti u toku trudnoće, rizičan i za majku i dijete)”, navodi se u saopštenju.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa Institut za javno zdravlje Crne Gore, uz podršku Ministarstva zdravlja i u saradnji sa Medical CG, organizovao je prvo od tri planirana predavanja za zdravstvene radnike u okviru kojeg je predstvaljen novi Program protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika u Crnoj Gori, koji je osmislio, izradio i dizajnirao Institut za javno zdravlje Crne Gore.

Program koji je najavljen, ima cilj da unaprijedi praćenje osoba sa dijabetesom kroz sistematske preglede i upotrebu tehnologije, posebno softvera za praćenje podataka.

“Važan segment programa je automatski prenos informacija o terapiji, komplikacijama dijabetesa i laboratorijskim nalazima iz sistema Primarne zdravstvene zaštite, što će značajno olakšati praćenje stanja pacijenata i poboljšati koordinaciju između različitih zdravstvenih ustanova. Na predavanjima će svoje učešće uzeti ljekari porodične medicine, endokrinolozi, internisti, psiholozi i drugi specijalisti, što ukazuje na holistički pristup u upravljanju dijabetesom, uzimajući u obzir potrebu za multidisciplinarnim pristupom, obzirom na komorbiditete povezane s dijabetesom”, navodi se u saopštenju.

Navode da su rizici pojave dijabetesa tipa 2 gojaznost ili prekomjerna tjelesna težina, neredovna fizička aktivnost, neuravnotežena ishrana, starija životna dob, slučajevi dijabetesa u porodici i povišen krvni pritisak i holesterol.

“Znakovi upozorenja (simptomi) odnose se na pojavu učestalog mokrenja, učestala i pretjerana žeđ, pojačani apetit, gubitak tjelesne težine, umor, smetnje koncentracije, povraćanje i bol u stomaku, osjećaj bockanja („trnci“) u šakama i stopalima i drugi simptomi kao što su zamućen vdi, česte upale i sporo zarastanje rana. Šećerna bolest je hronično stanje i visoki nivoi šećera u krvi mogu dovesti do oštećenja različitih tkiva i organa. Rizik od umiranja među ljudima koji imaju dijabetes dva puta je veći za razliku ljudi koji nemaju dijabetes”, ističu iz Instituta.

Moguće komplikacije odnose se na: kardiovaskularne bolesti (srčani i moždani udar); bolesti bubrega (dijabetična nefropatija), koje može da dovede do zatajenja bubrega sa potrebom za dijalizom ili transplantacijom bubrega; oštećenje nervnih vlakana (dijabetička neuropatija) koje vodi ka oštećenju tkiva sa ulceracijama i nekrozama, najčešće na stopalima; djelimično oštećenje vida ili gubitak vida (dijabetička retinopatija), a osobe s dijabetesom su u povećanom riziku od teških oblika COVID-19.

“Razvoj dijabetesa tip 2 može se odložiti ili izbjeći jednostavnim preventivnim mjerama kao što je održavanje tjelesne težine u normalnim granicama, što se postiže izbalansiranom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću i brigom o mentalnom zdravlju. Veoma značajno je pravovremeno prepoznavanje osoba sa povećanim rizikom obolijevanja od dijabetesa uz procjenu faktora rizika kao što su starost, obim struka, pozitivna porodična anamneza dijabetesa u porodici kao i kardiovaskularnih bolesti i trudničkog (gestacijskog) dijabetesa i laboratorijska potvrda povišene jutarnje vrijednosti šećera u krvi ili intolerancija glukoze”, piše u saopštenju Instituta.

Preporuke i prevencija

Međunarodna federacija za dijabetes (IDF) preporučuje minimalno 30 minuta fizičke aktivnosti na dan, u vidu brzog hodanja, vožnje bicikla, plivanja ili plesa.

“Procjenjuje se da se praktikovanjem ovakve redovne aktivnosti smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 za 35-40%. Pored toga, sve više istraživanja pokazuju da je najbolji izbor za prevenciju dijabetesa tip 2, kao i za redukciju i održavanje normalne tjelesne težine mediteranski način ishrane, koji podrazumijeva visok unos prehrambrenih vlakana, kroz svakodnevnu konzumaciju širokog izbora voća, povrća i cijelih žitarica, nezasićenih biljnih masti kao što su orasi, sjemenke i maslinovo ulje, umjerena konzumacija mliječnih proizvoda, jaja i ribe i vrlo malo bijelog i crvenog mesa”, preporučuju ljekari.

Značajan aspekt prevencije predstavlja kontinuirana i kvalitetna edukacija osoba kojima je već uspostavljena dijagnoza dijabetesa koju obezbjeđuju zdravstveni radnici u savjetovalištima u domovima zdravlja.

Već oboljelim osobama dijabetes nameće se doživotno opterećenje i odgovornost u kontrolisanju šećera kako ne bi nastale komplikacije bolesti.

“To podrazumijeva redovno mjerenje nivoa šećera u krvi, uzimanje propisanih lijekova, redovna fizička aktivnost i zdrave prehrambene navike. Ulaganje u edukaciju o dijabetesu i komplikacijama bolesti i uspostavljanje preventivnih programa višestruko su efektivni i efikasni kroz povećanje kvaliteta života oboljelih i smanjenja broja komplikacija, kao i sprječavanje pojave bolesti kod osoba sa povećanim rizikom za obolijevanje”, zaključeno je u saopštenju.