M. L. B.

IZ NACRTA STRATEGIJE

Onlajn kontrola klađenja i video nadzor kazina prioritet

U cilju efikasne primjene izmjena Zakona o igrama na sreću koje su stupile na snagu u decembru prošle godine, potrebno je donošenje podzakonskih akata koje bi rezultirale efikasnijom naplatim i borbom protiv korupcije i zloupotreba. To se navodi u Nacrtu strategije za borbu protiv korupcije od 2024. do 2028. godine, koji je Vlada objavila.

Kako stoji u dokumentu, unapređenje nadzora i kontrole treba da ide u dva pravca.

“Prvi je sprovođenje i implementacije dva nova informaciona sistema nadzora priređivača – onlajn nadzor elektronskih igara na sreću, kao i video nadzor kazina”, navodi se u nacrtu Strategije.

Ovi alati će, kako je pojašnjeno, pružiti nadležnim organima daleko veću mogućnost kontrole i borbe protiv korupcije.

“Unapređenje samog postupka inspekcijskog nadzora koji vrše nadležni organi, što je moguće postići jačanjem ljudskih kapaciteta nadležnih inspekcijskih organa, kako u brojčanom smislu, tako i u kvalitativnom kroz razne vrste obuka”, stoji u Nacrtu strategije.

U dokumentu se podsjeća da je Zakon o igrama na sreću nakon više pokušaja konačno pretrpio u decembru 2023. godine značajne dopune.

“Zbog sve većeg korišćenja internet za priređivanje igara na sreću ovaj zakonski tekst je u tom dijelu značajno dopunjen pa se prva mjera odnosi na uvođenje varijabilne naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta. Na ovaj način se popunjava praznina iz postojećeg zakona, koji za priređivanje igara na sreću putem interneta ne predviđa postojanje ove naknade, a što je praksa u skoro svim drugim nacionalnim pravnim sistemima”, navodi se u nacrtu dokumenta.

Druga mjera koja se uvodi je zabrana učestvovanja u inostranim igrama na sreću za koje se ulozi plaćaju na teritoriji Crne Gore, u pogledu priređivanja igara na sreću putem interneta.

“Na ovaj način se sprečava erozija nacionalne fiskalne osnovice i zabrana priređivanja za sve koji nemaju dozvolu nadležnog organa. Takođe, uvodi se fiksna naknada za priređivanje igara na sreću u kazinima preko interneta i automatima preko interneta, kao i povećanje fiksne koncesione naknade za (zemaljska) kazina (sa 50.000 eura na 100.000 eura). Jednako važne odredbe su one koje se odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma”, piše u tekstu.

Pored toga, predloženim zakonom se uvode norme koje se odnose na stvarnog vlasnika priređivača, obezbjeđivanje podataka od strane priređivača prema Finansijsko-obavještajnoj jedinici, kao i obaveza priređivača da postupa u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, a u dijelu čuvanja tajnosti podataka o igračima.

Poslovi sa nekretninama pogodni za pranje novca

Tržište nekretnina, banke, igre na sreću i tržište kapitala - sektori su koji su posebno ranjivi kada je riječ o pranju novca u Crnoj Gori. To se navodi u Nacrtu strategije za borbu protiv korupcije od 2024. do 2028. godine, koji je Vlada objavila.

U tom dokumentu se navodi da je pranje novca putem građevinskih djelatnosti i poslova sa nekretninama i dalje je visokorizična oblast, jer i dalje relativno lako može apsorbovati velike količine kapitala.

„Kada je riječ o pranju novca u Crnoj Gori, kao sektori koji su posebno ranjivi, prepoznati su: bankarski sektor, sektor tržišta nekretnina, sektor igara na sreću i sektor tržišta kapitala“, navodi se u dokumentu.

Stoji ocjena i da su korupcija i pranje novca isprepleteni.

„Ovo važi i za korupciju velikih razmjera, koja uključuje prakse kao što su velika plaćanja bankovnim računima i ofšor kompanijama u različitim jurisdikcijama, kao i korišćenje složenih korporativnih šema za skrivanje stvarnih vlasnika. Korupcija uključuje milione eura nezakonitih sredstava, a korumpirani subjekti koriste profesionalne kriminalne mreže kako bi im pomogli u pranju mita koje primaju“, jedan je od zaključaka iz Strategije.

Do 20 miliona eura država godišnje gubi zbog šverca cigareta

U dokumentu se navodi da u Crnoj Gori, kao u Evropskoj uniji i u zemljama regiona, sve je više izražena problematika krijumčarenja i nedozvoljene trgovine akciznim robama, prije svega cigaretama, a procjenjuje je da naša zemlja svake godine gubi između 15-20 miliona eura zbog sivog tržišta cigareta što je 30% vrijednosti ukupnog legalnog tržišta duvanskih proizvoda.

"U Crnoj Gori krijumčarenjem se bave organizovane kriminalne grupe koje su uključene i u druge kriminalne aktivnosti  - krijumčarenje narkotika, grupacije blisko povezanih lica, kao i pojedinci", navodi se u dokumentu.

Značajnoj ekspanziji krijumčarenja cigareta doprinose, kako stoji u dokumentu, velike razlike u cijeni duvanskih proizvoda u zemljama regiona, kao i u odnosu na zemlje Evropske unije.

„Ilegalna trgovina duvanom ima značajan uticaj na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, posebno u smislu narušavanja domaće ekonomije i izgubljenih carina i poreza”, napisano je u Strategiji.

Podsjećaju da je u oblasti šverca duvana, u maju 2022. godine stupila je na snagu zabrana skladištenja duvanskih proizvoda u slobodnoj zoni Luke Bar, koju je odredila Uprava carina.

“To je dovelo do zaplijene do tada neviđenog broja cigareta, koje su vlasnici ostavili u tim skladištima. Tokom cijele godine dešavale su se i druge značajne zaplijene. Procijenjena količina od 1.500 tona (ili 13 kubnih metara) cigareta je uskladištena u Baru i čeka na uništenje. Velike količine cigareta nestale su iz skladišta prije stupanja na snagu zabrane”, podsjećaju u dokumentu.

Navodi se i da je suspendovano ukupno sedam carinika koji rade u slobodnoj zoni.

“Prevoz dva kamiona sa cigaretama do objekta za uništavanje u Nikšiću u septembru 2022. godine okončan je nestankom jednog od dva kamiona, iako je prevoz organizovala Uprava carina i uz pratnju lokalne policije. Nestali kamion, sa pošiljkom cigareta u vrijednosti od 10 miliona eura, na kraju je pronašlo Specijalno tužilaštvo u blizini Podgorice, a došlo je do još hapšenja carinika, uključujući i direktora Uprave za prihode i carine u decembru 2022. godine. Specijalno tužilaštvo je 2022. godine pokrenulo dvije nove istrage o švercu duvana protiv šest osoba. U oba slučaja pokrenute su paralelne finansijske istrage”, navodi se u Strategiji.

Policija je radila i na brojnim slučajevima manjeg obima i osnovnim tužilaštvima podnijela 35 prijava za šverc duvana. Međutim, kako je navedeno, nije bilo nijedne pravosnažne sudske odluke o švercu duvana tokom 2022. godine.

U dokumentu se navode podaci za 2022. godinu, kada je otkriveno je i nadležnim tužiocima procesuirano duplo više koruptivnih krivičnih djela u odnosu na 2021. godinu.

“Ukupna materijalna šteta prouzrokovana ovim krivičnim djelima iznosi 10.522.364 eura (2021 - 141.140.467 eura) i enormno je manja u odnosu na uporedni period”, stoji u dokumentu.

Za razliku od 2021. godine, veći broj slučajeva korupcije je otkriven u privatnom u odnosu na javni sektor, pa je i broj procesuiranih lica iz javnog sektora značajno manji (55,8%), a samim tim i broj javnih funkcionera (2022 – 4 javna funkcionera; 2021 – 17 javnih funkcionera).

Centralna banka Crne Gore ima centralni registar rezidentnih računa, ali još uvijek nema registar nerezidentnih računa, što je, kako stoji u Strategiji ključno sredstvo za istrage koje uključuju nerezidente.

“Crna Gora se nije pozabavila problemom nepotpunog i nedovoljno digitalizovanog katastra zemljišta, što otežava sprovođenje finansijskih istraga, oduzimanje imovine i sprovođenje internih kazni. Centralizovana baza podataka o slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, koja sadrži podatke prikupljene od svih relevantnih organa, potrebna je za potrebe izvještavanja, praćenja i kreiranja politike”, stoji u nacrtu Strategije.