IZ NVO PORUČUJU

Ne zaboraviti nekažnjene ratne zločine

Prošle su 23 godine od deportacije izbjeglica iz Herceg Novog, podsjetile su predstavnice tri NVO, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, koordinatorka ANIME, Ljupka Kovačević i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević, napominjući da njihove inicijative, koje se tiču deportacije, državni organi nijesu prihvatili.

"Ovih dana se navršava 23 godine od kako je u Crnoj Gori izvršen zločin protiv izbjeglih Muslimana iz Bosne i Hercegovine, poznatiji kao 'Deportacija izbeglica'. Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Anima će u ponedjeljak, 25. maja, u podne, ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi, odakle je većina izbjeglica organizovano nezakonito deportovana, položiti cvijeće i zajednički odati počast žrtvama", navode u saopštenju.

One su podsjetile da tri inicijative NVO sektora do danas nijesu prihvaćene. Prva je upućena predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova, da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. iz Crne Gore.

Druga je upućena tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore, Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova, Ivanu Brajoviću i ministru kulture ,Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom.

Treća inicjativa, iz 2012, da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog primjene policijskih ovlašćenja tokom deportacije izbjeglica iz BiH, takođe nije prihvaćena.

"Podsjećamo, tadašnji predsjednik Skupštine Opštine Herceg Novi, Dejan Mandić, izjavio je da grad Herceg Novi nije spreman da podrži inicijativu za podizanje spomen obilježja, kao i da se u vezi s tim nije obraćao višim instancama, u konkretnom slučaju Ministarstvu kulture. Predsjednik Vlade Igor Lukšić je 11. jula 2011. otvorio spomenik svim žrtvama ratova 1991-2001. Tada smo izjavili da smatramo neprimjerenim i beskorisnim sve žrtve gurnuti pod isto, bezimeno obilježje, koje ne saopštava baš ništa o tome što se u toj deceniji dogodilo, ko su te žrtve i ko je za njih odgovoran. Zbog toga se podignuti spomenik ne može smatrati odgovorom na našu inicijativu", navode predstavnice NVO u saopštenju.

One podsjećaju da su presudom Višeg suda u Podgorici, koja je postala pravosnažna 17. maja 2013, kada ju je potvrdio Apelacioni sud, svi okrivljeni oslobođeni odgovornosti, jer nijesu imali status ”pripadnika strane u sukobu u BiH” odnosno onih ”koji su bili u službi strane u sukobu u BiH”, a koji im je navodno bio neophodan da bi se moglo smatrati da su izvršili ratni zločin.

U međuvremenu je ekspert Evropske unije, Mauricio Salustro, u svom izvještaju o procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori istakao da je preduslov za krivičnopravnu odgovornost za ratni zločin koji je sud uspostavio pogrešan i nepoznat međunarodnom humanitarnom pravu i praksi, gdje se za odgovornost ne zahtijeva nikakav formalan status izvršioca, već kontekst oružanog sukoba koji je na njega uticao da izvrši zločin. Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore (VDT) je 25. marta 2015. podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv presude zahtijevajući od Vrhovnog suda da utvrdi da je tom presudom zakon povrijeđen u korist okrivljenih bivših službenika policije, funkcionera MUP-a i Državne bezbjednosti, podsjetili su iz NVO sektora.

"Pozdravljamo inicijativu hercegnovskog odbora SDP-a koji je nedavno pozvao nadležne da se ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg-Novi postavi spomen ploča svim deportovanim građanima BiH. Pozvali smo sve odbornike skupštine opštine Herceg Novi da nam se pridruže na obilježavanju ove tužne godišnjice, a sada pozivamo i medije i građane da nam se pridruže", navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, crnogorska policija je u maju i junu 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika.

"Većina izručenih odmah su ubijeni, ostali su ubijeni u logorima, a nekolicina je preživjela mučenje i na kraju su razmijenjeni. Još uvek se nekim žrtvama deportovanim iz Herceg Novog 27. maja 1992. ne zna ni grob, niti gdje su tačno ubijeni", zaključuje se u saopštenju.