Objavila: D.Ž.

RASPRAVA O STEČAJU

"Džaba novi zakon, ako se sadašnji ne poštuje"

Predlog izmjena i dopuna Zakona o stečaju doprinijeće, prema riječima predlagača, efikasnijem i ekonomičnijem sprovođenju stečajnog postupka, dok opozicioni poslanici smatraju problematičnim nepoštovanje važećeg zakonskog teksta i likvidaciju velikog broja preduzeća u Crnoj Gori.

Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić, kazao je da je predloženim izmjenama i dopunama Zakona o stečaju posebna pažnja posvećena načelima da se stečajni postupak učini efikasnijim i bržim, a da se prevaziđe namjera da se postupak stečaja shvati kao neminovni krah poslovanja.

“Izmjene su urađene da bi se pojedine odredbe precizirale i bile jasnije, kao i da bi se došlo do njihove efikasnije primjene i skraćenja pojedinih rokova. Njima se ostvaruje unaprijeđivanje ostvarivanja ekonomičnosti, racionalnosti i efikasnosti stečajnog postupka”, naveo je Kavarić u Skupštini, u kojoj je završena rasprava o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o stečaju.

Tekst zakona, kako je dodao, predstavlja dalje inoviranje stečajne regulative u skladu s najboljom EU praksom.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, kazao je da je interesantno da je nakon pet godina, koliko je Zakon o stečaju na snazi, došlo do izmjena i dopuna čije je obrazloženje isto kao prethodno.

“Izmjene i dopune kažu da se kao osnovni pokazatelji efikasnosti stečajnog postupka mogu smatrati dužina trajanja postupka, troškovi i stepen namirenja povjerilaca”, rekao je Damjanović.

On je pitao ko i kada inicira stečajeve.

“Imali smo situaciju da je za dug za struju od 50 do 60 hiljada eura Solana otjerana u stečaj, a nekim preduzećima tolerisani milioni duga do obezvrjeđivanja imovine”, dodao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, posebna priča je praksa rada suda u Bijelom Polju, koji više ne postoji, i Privrednog suda Crne Gore u Podgorici.

“Tamo bismo svašta nešto našli, počev od toga kakva je transparnetnost, jer kad se uđe u tu zgradu, na oglasnoj tabli natrpano je stotine i stotine stečajnih postupaka. Nema šanse da se rješenja dobiju”, rekao je Damjanović.

Flagrantan primjer je, kako je kazao, Duvanski kombinat (DKP), na čemu radi Anketni odbor, a interesantno je da se u to uključilo Specijalno državno tužilaštvo.

Kavarić je rekao da postoji isto obrazloženje, jer su ciljevi isti i da se odnose na poboljšanje efikasnosti sprovođenja stečaja u smislu zaštite povjerilaca.

“Što se tiče toga da su ishitreni i dirigovani stečajevi, stečajni postupci su vođeni kad neko nije sposoban da plati račun i svako preduzeće je pošlo u stečaj zbog lošeg poslovanja”, dodao je Kavarić.

Nezavisni poslanik, Mladen Bojanić, smatra da se zakon uzalud mijenja i popravlja, ukoliko se postojeći ne poštuje.

On je tražio od Kavarića da odgovori na pitanje da li je i koliko naplaćeno od 181 milion eura izdatih garancija za osam preduzeća u stečaju, među kojima su Kombinat aluminijuma (KAP), Željezara, Rudnici boksita, Pobjeda, Melgonija, Mi-Rai, Fabrika elektroda Plužine i Lenka.

Bojanić je saopštio da je Zakonom o stečaju predviđeno da se na kupca imovine u stečaju prenosi pravo svojine tek kada isplati cjelokupnu cijenu, ali da se u praksi dešava drugačije.

On je naveo da je prema izvještaju Komisije za kontrolu državne pomoći od 11. marta, kompanija Uniprom, kao vlasnik KAP-a, 7. avgusta prošle godine uplatio preostali dio novca za imovinu podgoričke fabrike.

„Prema tom izvještaju, Uniprom je uplatio 13,9 miliona eura na eskrou račun KAP-a, čime je uz ranije uplaćena sredstva u cjelosti isplatio kupoprodajnu cijenu“, kazao je Bojanić.

On je dodao da se 30. marta pojavila informacija da su Uniprom i KAP raskinuli eskrou račun i da novca nema.

„Objasnite šta se dešava. Da li je sedam miliona eura prešlo na račun stečajne mase KAP-a? Ako nije, kako je moguće da se knjiži imovina na vlasnika, a da nije uplaćena ukupna cijena“, pitao je Bojanić.

Kavarić je rekao da se puno pitanja poslanika nalazi u nadležnosti Privrednog suda. On je naveo da bi, imajući u vidu odvojenost sudske, izvršne i zakonodavne vlasti, predstavnici Vlade, ukoliko bi nametali rješenja Privrednom sudu, bili opravdano upitani o eventualnom pritisku na Sud.

On je naveo da je Privredni sud adresa za pitanje namirenja u vezi osam preduzeća koja su otišla u stečaj.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS), Maida Bešlić, kazala je da se pokazalo nužnim da se određene odredbe preciziraju da bi se obezbijedila što efikasnija primjena Zakona o stečaju.

“Izmjenama se preciznije definišu cilj i načela stečaja, u smislu da stečajni postupak treba voditi na najefikasniji način u što kraćem vremenu, pri čemu stečajni postupak sprovodi nadležni sud na zahtjev predlagača”, rekla je Bešlić.

Precizirane su odredbe koje se odnose na razloge za pokretanje stečaja, u šta spadaju prezaduženost ili trajna nesposobnost.

“Precizirano je da u prvi isplatni red spadaju neisplaćene bruto zarade zaposlenih i bivših radika u iznosu najviše do 24 bruto zarade, a u drugi isplatni red spadaju potraživanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih i bivših zaposlenih koja nijesu svrstana u prvi isplatni red”, navela je Bešlić.

Stečajni upravnik dužan je da, kako je kazala, prvu javnu prodaju sprovede sa najnižom prodajnom cijenom, najmanje u visini procijenjene vrijednosti imovine koja se prodaje, a da svaku narednu može da sprovede sa umanjenjem najniže prodajne cijene za petinu procijenjene vrijednosti.

“Ako prodaja nije uspjela, stečajni upravnik može da sprovede sljedeću javnu prodaju po principu najveće ponuđene cijene”, dodala je Bešlić.

Ona je kazala će izmjene doprinijeti efikasnijem, ekonomičnijem sprovođenju stečajnog postupka nego do sada, uz punu transparentnost.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Janko Vučinić, smatra da je zakon potreban, jer je Crna Gora u stečaju, ali da on treba da zaštiti interese građana.

„Zakon je loš i loša su rješenja koja su njime predviđena“, ocijenio je Vučinić.

On je pitao Kavarića kako je moguće da neko ko nije platio kupoprodajnu cijenu imovinu, koju je kupio kroz stečaj, raspolaže njom.

Kavarić je odgovorio da za to postoje dva načina, prvi se odnosno na sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji, a drugi na kupovinu odnosno prodaju imovine.

“Osnovni principi prvog je da stečajni sudija, odnosno upravnik može da sklopi ugovor sa poslovnim entitetom koje će održavati proizvodnju na način koji ne smije da ugrozi stečajnu masu i ako će imati ekonomske efekte koji će pomoći zaštiti povjerilaca”, rekao je Kavarić.

Vučinić je naveo primjer podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) i nikšićkih Rudnika boksita, čiji vlasnik je izmirivao kupoprodajnu cijenu u ratama, a raspolagao je imovinom preduzeća.

„Vlasnik Boksita je od 5,4 miliona eura kupoprodajne cijene platio 1,5 miliona, a ponaša se kao vlasnik. Zaposleni tvrde da je on do mašina koje je tamo zatekao uzeo oko dva miliona eura“, kazao je Vučinić.

Kavarić je govoreći o KAP-u i Rudnicima boksita, rekao da ti procesi još nijesu završeni, pri čemu ima dijela neizmirenih obaveza, ali da nije umjesno da on prenosi ono što saznaje iz novina.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Izet Bralić, kazao je da ne postoji omraženija riječ među radnicima od stečaja, čije posljedice oni i njihove porodice najviše osjećanju.

“Ne postoji značajnije preduzeće koje nije kroz ovaj vid likvidirano. U jednom trenutku naša ekonomija se mogla slobodno nazvati stečajnom ekonomijiom, čije posljedice su danas vidljive na svakom koraku”, rekao je Bralić.

SDP, kako je naveo, smatra da je Crnoj Gori potreban mnogo precizniji Zakon o stečaju, što pokazuje i činjenica da takav zakonski dokument u Hrvatskoj ima 446 članova, a crnogorski 211.

“SDP će djelovati amandmanski, jer se predloženim rješenjem i dalje ograničava javnost stečajnog postupka. Postojećim rješenjem propisano je da svi učesnici imaju pravo blagovremenog uvida u podatke u vezi sa sprovođenjem postupka, dok se novim rješenjem to pravo ograničava na one koji imaju pravni interes i na one podatke koje se odnose na ostvarivanje njihovih prava”, precizirao je Bralić.

Poslanik DF-a, Branko Radulović, kazao je da je u Zakonu o stečaju najvažniji segment reorganizacija, kako bi se od propale firme napravila zdrava.

On je naveo da je bazični zakon donijet 2007. godine, ali da je on rađen za potrebe „stečajne mafije“ koja je opljačkala Crnu Goru.

„Kraljevi stečajne mafije su Dragan Brković, Veselin Barović i Panto Vučurović. Oni su ojadili Crnu Goru“, saopštio je Radulović.

Poslanik DF-a, Emilo Labudović, predložio je da se zakon preimenuje u zakon o likvidaciji preduzeća, jer se stečajni postupak u Crnoj Gori uglavnom svodio na to.

„Spisak istih imena stečajnih sudija i upravnika stalno se vrti u svim stečajnim postupcima. To kolo zmije treba rasplesti, kako radnici ne bi dolazili pred Skupštinu da traže svoja prava“, kazao je Labudović.

Nezavisni poslanik, Jelisava Kalezić, navela je da je 247 preduzeća, koja su bila u držabnoj svojini, otišlo u stečaj.

“Frapantno je da od 247 preduzeća, 40 odsto pripada sjevernoj regiji, dok se na Nikšić, koji je centralna regija, odnosi 15 odsto”, dodala je Kalezić.

(Mina biznis)