Objavila R.B.

IZ CPU PORUČUJU

Organska proizvodnja-i lijek i profit

Crna Gora raspolaže bogatim nacionalnim resursom za ekonomski održivu organsku proizvodnju ljekovitog bilja. Ljekovito i aromatično bilje, šumsko voće i pečurke mogu biti najsigurniji izvozni proizvod Crne Gore, poručuje Zdravko Ašanin iz Crnogorske panevropske unije.

Razlozi za ovu, na prvi pogled smjelo izrečenu tezu imaju, kako kaže Ašanin, osnovu u sljedećem: bogata tradicija, veliki zemljišni i biljni potencijal za plantažni uzgoj, interesovanje i potražnja koju pokazuju farmaceutska, kozmetička i industrija proizvodnje hrane država EU i SAD za poluproizvode od ljekovitog bilja, ekonomičnost organske proizvodnje u svim fazama, visoka prodajna cijena i siguran izvoz podržan kvalitetnim marketingom.

"Crna Gora posjeduje značajan sirovinski potencijal po kvalitetu i raznovrsnosti ljekovitog i aromatičnog bilja, zahvaljujući geografskom položaju, klimatskim osobinama i velikim visinskim oscilacijama reljefa. Podatak da je na izuzetno maloj površini od svega 0,010 odsto ukupne površine svjetskog kopna, sadržano 1,2 odsto ukupne svjetske flore, svrstava Crnu Goru u floristički bogate regione svijeta. Od prisutnih 4000 vrsta ljekovitih i aromatičnih biljaka istraženo je 400 vrsta,  a koristi se tek manje od deset odsto", navodi Ašanin. 

On podsjeća da je Crna Gora 80-tih godina prošloga vijeka bila najveći izvoznik ljekovitog bilja u Regionu. Izvezeno je na hiljade tona žalfije, kleke, lipe, lovora, borovnice, pečurki, itd. Samo od izvoza žalfije u SAD, Crna Gora je prihodovala 15 miliona dolara godišnje. Postojala su tri značajna preduzeća za preradu ljekovitog bilja iz otkupa Risan Export, Bar bilje i Ekoflora, podsjeća .

"Na svjetskom tržištu potražnja za ljekovitim i aromatičnim biljem raste po prosječnoj stopi od 5 odsto na godišnjem nivou (Institut „Dr Josif Pančić“). Na osnovu podataka Svjetske zdravstvene organizacije preparate na bazi ljekovitog bilja koristi 80 odsto stanovništva u svijetu. Evropska unija planira da do 2025. godine u farmaceutskoj industriji proizvodi 30 odsto ljekova porijeklom od ljekovitog bilja. Povećanu potražnju za ljekovitim i aromatičnim biljem više nije moguće obezbijediti samo branjem samoniklog bilja iz prirode, tako da se način plantažnog gajenja nameće i brzo širi da bi se zadovoljilo svjetsko  tržište ovim veoma specifičnim i korisnim biljnim kulturama. Procjena je da u Evropi ima iznad 700.000 hektara površine plantažno gajenih biljaka, sa oko 140 vrsta", navodi Ašanin i ocjenjuje da je Crna Gora danas još uvijek malo i neorganizovano tržište ljekovitog i aromatičnog bilja, bez obzira što postoje određeni pomaci posljednjih godina. 

"Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Agrobudžetom iz 2014. godine prepoznalo je i uvrstilo budžetsku liniju ukupne vrijednosti 30.000 eura za navedenu proizvodnju, od kada se i opredjeljuju podsticajna finansijska sredstva proizvođačima ljekovitog i aromatičnog bilja. Opredijeljena novčana sredstva imaju tendenciju rasta i u Agrobudžetu za 2017. godinu te iznose 100.000 eura. Agrobudžetom je omogućen i povraćaj 50 odsto uloženih novčanih sredstava investitoru od vrijednosti sadnog materijala i prateće opreme za proizvodnju, kao i direktna plaćanja u iznosu od 180 eura/ha godišnje za višegodišnje zasade. Po podacima Ministarstva, za protekle tri godine podignuto je 77,3 hektara plantaža pod ljekovitim biljem. Strukturni sastav novopodignutih plantaža čine: žalfija 46,89 hektara, smilje 27 hektara i lavanda 3,4 hektara".

Ašanin naglašava da ljekovito i aromatično bilje predstavlja, prije svega, proizvodnju izvoznog karaktera, koja bi određenom broju lica omogućila stalno zaposlenje, zaradu kooperantima sa ruralnog područja i angažman sezonske radne snage. 

"Prilikom proizvodnje i plasmana proizvoda na inostrano tržište, naročito na tržište Evropske unije, potrebno je koristiti uputstva i smjernice Dobre poljoprivredne prakse (GAP), Dobre prakse u proizvodnji ljekovitog bilja (GMMP) koje je definisalo Evropsko udruženje proizvođača bilja u prehrambenoj industriji (EHIA) i Udruženje za istraživanje ljekovitog bilja (SHS). Navedena uputstva i smjernice, kao i nacionalni propisi  treba da budu osnova ozbiljnih proizvođača i prerađivača ljekovitog bilja".

Ašanin upozorava da država, tj. njene institucije moraju biti pokrovitelji i medijatori aktivnije i šire medijske promocije o vrstama proizvodnje i društveno-ekonomskom značaju ljekovitog i aromatičnog bilja. 

"Pararelno sa navedenim, potrebno je nastaviti aktivnosti na daljem uređenju propisa koji tretiraju ovu oblast, većoj kontroli tržišta, daljem povećanju podsticajnih mjera, edukaciji stanovništva i njegovom značajnijem prisustvu u obrazovnom sistemu. Riječ je o veoma bogatom nacionalnom resursu i ekonomski održivoj organskoj proizvodnji, čiji bi poluproizvodi i proizvodi mogli postati jedni od bitnih promotera ekološke države Crne Gore", zaključuje se u poruci iz Crnogorske panevropske unije.