- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
31. 10. 2018.
07:00 >> 06:38
3
U PODMORJU
Uskoro 3D seizmička istraživanja nafte
Tokom novembra će otpočeti 3D seizmička istraživanja nafte i gasa u podmorju, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike. Kompanija Šeravoter sa svojim brodom “Polar empres“ će obaviti snimanje u podmorju.
“Seizmičkim istraživanjima biće obuhvaćena teritorija od 1.200 kilometara kvadratnih u dijelu blokova za koje je dobio koncesiju za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika konzorcijum Eni-Novatek. Krajnji cilj istraživanja je precizno definisanje lokacije istražne bušotine, čije će bušenje započeti krajem naredne ili početkom 2020. godine”, kazali su Pobjedi iz Uprave za ugljovodonike.
Predstavnici Uprave su naveli da su dosadašnja snimanja i ispitivanja pokazala da ima uslova za postojanje ugljovodonika u podmorju.
“Iako nam dosadašnje analize daju povod za optimizam, moramo sačekati sa konkretnim rezultatima koje će nam dati istražne bušotine da li postoje komercijalne rezerve ugljovodonika”, rekli su iz Uprave i dodali da će o proizvodnji moći da se govori nakon bušenja prve istražne bušotine, koja se može očekivati krajem 2019. ili početkom 2020. godine, u zavisnosti od dinamike obrade 3D seizmičkih podataka i pripremnih aktivnosti.
Kada je riječ o prihodima koje će Crna Gora da ima od eventualne eksploatacije ugljovodonika iz podmorja, udio države u tim prihodima definisan je Zakonom o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika.
“Država će sav prihod od eksploatacije nafte ubirati kroz naknade za površinu, naknadu za proizvedenu naftu i gas i porez koji iznosi 54 odsto. U konačnom, procjena je da bi državi, u zavisnosti od obima eksploatacije, pripalo između 62 i 68 odsto ukupnog prihoda od tih aktivnosti”, poručeno je iz Uprave.
Коментари3
Остави коментар