Žabljak
Umjereno oblačno
-8.5 °C
Pljevlja
Pretežno oblačno
-2.2 °C
Herceg Novi
Vedro
6.4 °C
Nikšić
Vedro
-1.4 °C
Cetinje
Vedro
8.8 °C
Bar
Vedro
8.7 °C
Podgorica
Vedro
5.0 °C
Ulcinj
Vedro
6.7 °C
Kolašin
Vedro
-3.2 °C

Ekonomija

[ Mina busniness ]

25. 10. 2020. 14:31   >>  14:35 0

IZVJEŠTAJ SB

Potrebno pažljivo upravljanje dugom

Nova crnogorska vlada će se suočiti sa nezapamćenim izazovom ublažavanja ekonomskih i socijalnih efekata krize i podsticanja ekonomskog oporavka, ocijenili su iz Svjetske banke (SB) i dodali da će biti potrebno pažljivo upravljanje dugom i stroža fiskalna politika.

 

Iz SB su saopštili da je neizvjesnost velika i da se Crna Gora suočava sa fiskalnim i eksternim rizicima.

„Izgledi u velikoj mjeri zavise od toka pandemije Covid-19. Pod pretpostavkom da će se ona javljati samo tokom sljedeće zime i proljeća, očekuje se da se ekonomija Crne Gore brzo oporavi u narednoj godini, sa procijenjenim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,9 odsto, koji će podržati oporavak primitaka od turizma u odnosu na veoma nisku osnovu iz ove godine“, navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan koji je predstavljen ove sedmice.

U tom dokumentu, u posebnom odjeljku za Crnu Goru, navodi se da je projektovano da se ukupni gubitak proizvodnje, uzrokovan krizom, u potpunosti oporavi tek u 2022. godini, kada se projektuje rast ekonomije od 4,2 odsto.

„Procjenjuje se da turizam u narednoj godini dostigne 80 odsto, a u 2022. godini 95 odsto prošlogodišnjeg nivoa, što bi podržalo rast izvoza i potrošnje“, navodi se u izvještaju pod nazivom Neizvjestan oporavak.

Projektovano je da očekivano dovršenje prioritetne dionice autoputa pogura investicije u narednoj godini, ali smanji ukupne investicije u 2022.

„Očekuje se da spoljni disbalansi ostanu na visokom nivou u narednoj godini, ali da u 2022. završetak izgradnje dionice autoputa i snažniji izvoz u turizmu smanje deficit tekućeg računa na 11 odsto BDP-a“, dodaje se u dokumentu.

U SB očekuju da se završetkom krupnih projekata smanji visoka zavisnost investicija od uvoza u Crnoj Gori.

„Izgledi u pogledu zaposlenosti su veoma neizvjesni, budući da zavise od oporavka sektora u kojima je intenzivan angažman radne snage. Brzina oporavka radnih mjesta sa nižim kvalifikacijama će djelimično odrediti koliko brzo će siromašna i ranjiva domaćinstva moći da povrate svoje prihode“, smatraju u SB.

Kako se navodi u dokumentu, uz postojeće politike, očekuje se da se fiskalni deficit smanji na 5,2 odsto BDP-a u narednoj godini, odnosno na 1,6 odsto u 2022, kada dođe do znatnog pada kapitalnih izdataka nakon završetka izgradnje dionice autoputa i oporavljanja prihoda.

„Kriza je skrenula Crnu Goru sa putanje smanjenja duga i u prvi plan stavila pitanja njegove održivosti, s obzirom na povećanje troškova finansiranja duga. Projektovano je da javni dug sa garancijama dostigne maksimum od 98 odsto BDP-a u narednoj godini, a da potom padne na 93 odsto“, precizirali su iz SB.

Kako su poručili, biće potrebno pažljivo upravljanje dugom i strožija fiskalna politika da bi Crna Gora, kada krene oporavak, stupila na putanju čvrstog i ubrzanog smanjenja duga.

U SB smatraju da, s obzirom na globalnu recesiju i neizvjesnosti, može doći do pooštravanja uslova za spoljno finansiranje.

Ti rizici se mogu ublažiti samo pažljivim fiskalnim upravljanjem.

„Početak izgradnje druge dionice autoputa predstavlja rizik po održivost javnog duga. Mada je većina rizika negativna, reforme na planu upravljanja i ekonomskog upravljanja koje je najavila nova skupštinska većina mogle bi dati pozitivan zamah bržem ekonomskom oporavku“, dodaje se u dokumentu.

U SB smatraju da Crna Gora mora postati otpornija na udare.

„Postizanje toga znači rješavanje unutrašnjih i spoljnih disbalansa i povećanje rasta produktivnosti kako bi se podržao snažan i održiv oporavak. Postojeće neefikasnosti u javnoj potrošnji ostavljaju prostora za prilagođavanje izdataka koje bi moglo da ubrza smanjenje duga kroz, recimo, ubrzanje reforme javne uprave, osnaživanje upravljanja javnim investicijama i nastavak reforme javnih nabavki“, navodi se u dokumentu.

Na srednji rok bi, kako smatraju u SB, moglo biti neophodno prilagoditi zakon o penzijama fiskalnim kapacitetima Crne Gore i učiniti penzijski sistem održivijim.

Iz SB su kazali da su snažne, nezavisne i odgovorne institucije, poput agencija za konkurenciju i sprečavanje korupcije, zatim nezavisno i efikasno pravosuđe i javna uprava koja počiva na sposobnostima, od temeljnog značaja da se osigura odgovorna javna potrošnja i omoguće jednaki uslovi za privatni sektor, što će podstaći preduzetništvo, inovacije i široko zasnovan rast.

Intenziviranje napora na jačanju vladavine prava i djelotvornog pružanja javnih usluga, kako smatraju u SB, ne samo da će podržati rast čiji će glavni nosilac biti privatni sektor, nego će i umanjiti fiskalne ranjivosti i pomoći u stvaranju prijeko potrebnog fiskalnog prostora za izlaženje na kraj sa budućim udarima.

Iz SB su zaključili da Crna Gora sada mora da se nosi sa najdubljom recesijom u dvije decenije.
Projekcije ukazuju da će Crna Gora imati najsnažniju recesiju u regiji Zapadnog Balkana, koja se procjenjuje na 12,4 odsto, uglavnom zbog njene velike zavisnosti od turizma.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo