Dejan Kandić, TVCG

PROTEST DRVOPRERAĐIVAČA 

Uslovi za kupovinu državnih šuma "neizdrživi"

Tridesetak kamiona i nekoliko puta više radnika i vlasnika preduzeća drvoprerade iz cijele Crne Gore protestovali su danas ispred Uprave za šume u Pljevljima. Razlog je nezadovoljstvo izmjenom bodovanja učesnika Javnog poziva za kupovinu državnih šuma u dubećem stanju zbog čega traže njegovo poništavanje.

Nikada veći broj kamiona i radnika preduzeća drvoprerade ispred Uprave za šume i nikada više bojazni među njima da će ostati bez drveta, kao sirovine u svojim pogonima. Do toga bi, tvrde, mogao dovesti izmijenjeni način bodovanja učesnika tendera za kupovinu državnih šuma u dubećem stanju zbog čega traže njegovo poništavanje.

"Ne odgovaraju nam uslovi sa javnog poziva, jer je cijena 90 odsto, mogu da konkurišu sve firme, znači i drvoprerađivači koji nemaju registrovane pogone za preradu, samo je bitno da promijenite šifru djelatnosti", kazao je predstavnik dvrvoprerađivača Jasmin Bralić.

Uprava za šume neće poništiti tender, kaže v.d. direktor Srđan Pejović, uz ocjenu da drvoprerađivači svojim zahtjevima ustvari traže koncesije na šume.

"To nijesu koncesije, to je prodaja državne imovine i mora da se radi u skladu sa javnim interesom i da se postigne najveća cijena koja može da se postigne. Tehničko tehnološki uslovi su ostali. Ne može da uđe u šumu firma koja se ne bavi drvopreradom", ističe Pejović.

On dodaje da su zahtjevi o vraćanju sektora drvoprerade pod okrilje Ministarstva kapitalnih investicija, i organizovanje javnih rasprava u vezi propisivanja uslova budućih tendera prihvatljivi, ali i da nijesu u nadležnosti Uprave za šume.

Bralić i Pejović su potom imali sastanak iza zatvorenih vrata.

"Nama je direktor obećao, ne znam koliko mu možemo vjerovati, da će ovo biti posljednji ovakav poziv da više ovakvih poziva neće biti i da ćemo u okviru javne rasprave u Privrednoj komori donijete nove uslove", naglasio je Bralić.

Protest drvoprerađivača protekao je mirno uz apel da se uključi i Vlada, prevashodno po pitanju dugoročnog propisivanja uslova budućih javnih poziva, jer su važeći, kako tvrde, "neizdrživi“ za preduzeća drvoprerade.