BEČIĆ PREDLAŽE

Oporezovati ekstraprofit i luksuz

Bez autoputa Bar-Boljari i jadransko-jonskog nema dugoročne budućnosti države, ali ugovorni aranžmani za gradnju moraju biti zaključeni tako da štite javni interes, saopštio je predsjednik Demokratske Crne Gore, Aleksa Bečić. Neki od načina vraćanja kredita su i, kako je naveo, oporezivanje ekstraprofita i luksuza i oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelom.

"Oni koji nam 25 godina govore da “znaju kako”, koji su direktno “zaslužni” za finansijske neprilike u kojima se nalazimo, zadužuju nam i potomke do najmanje trećeg stepena odlukom da se krene u izgradnju manje od jedne četvrtine naše dionice autoputa, uzimanjem kredita pod uslovima koji pokazuju da je u pitanju nestručnost i neznanje, sa jedne strane, ili, pak, korupcija, kroz očiglednu namjeru stvaranja posla sopstvenim preduzećima i pripremanja novih šarenih laža pred izbore koji nas očekuju, sa druge strane", rekao je Bečić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da, znajući obrazac ponašanja nosilaca neoliberalne politike i donošenja njihovih odluka u sličnim situacijama u prošlosti, nije teško pretpostaviti da se očekuje kontinuitet njihove ekonomske logike i u tom aranžmanu.

Komentarišući uvođenje naknade na gorivo od sedam centi, koja je nedavno uvedena za izgradnju autoputa i finansiranje reprezentativnog sporta, Bečić je saopštio da u Demokratskoj Crnoj Gori takav potez Vlade razumiju kao stavljanje građana Crne Gore na probu, koja za zadatak ima da pokaže koliko još mogu da izdrže "grotesknih poteza vlasti".

Prema njegovim riječima, kredit za autoput i sve specifičnosti i nejasnoće koje prate taj proces u ovom ekonomskom trenutku izazivaju mnogo nedoumica.

"Međutim, kad se već ušlo grlom u jagode, postoje mnogo bezbolniji načini vraćanja kredita među kojima su podsticanje razvoja privrednih djelatnosti kroz privlačenje respektabilnih, a ne sumnjivih investitora da ulažu svoj čisti novac u realni sektor u Crnoj Gori, koji bi, između ostalog, preduzeli valorizaciju resursa, što bi rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta i podsticanjem potrošnje", rekao je Bečić.

Neki od načina vraćanja kredita su i, kako je naveo, oporezivanje ekstraprofita i luksuza i oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelom.

"Zamislite kakvu bi ekonomsku sliku imali u Crnoj Gori da je 800 miliona koje su iscurele kroz Kombinat aluminijuma (KAP), uz dodatno domaćinsko zaduživanje, uloženo u razvoj saobraćajne infrastrukture, malog i srednjeg biznisa", rekao je Bečić.

Odakle ovoliki javni dug ?

Komentarišući javni dug Crne Gore, Bečić je rekao da se prije svega, moraju navesti činjenice koje imaju utemeljenje u samim podacima Vlade.

"Naime, državni dug Crne Gore na kraju prvog kvartala je iznosio oko 2,44 milijarde eura ili skoro 69 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dakle, u odnosu na kraj marta prošle godine, porastao je 25 odsto. Imajući ovo u vidu, mora se postaviti pitanje odakle ovako visok iznos javnog duga i ko je za to odgovoran", smatra Bečić.

On je pitao da li se svjetska ekonomska kriza može kriviti u svakoj prilici i na svakom mjestu za jedan takav porazan podatak, koji, kako je poručio, realno prijeti da stavi omču o vrat i budućim generacijama.

"Populizam glasnogovornika vladajućih partija, čemu se nerijetko priključuju i čelni ljudi u državnoj upravi zaduženi za saniranje rastućeg javnog duga, sa jedne, i politika stezanja kaiša na štetu najsiromašnijih i građana koji su najmanje doprinijeli teškom položaju u kojem se nalaze, sa druge strane, potvrda je da Vlada nema jasno izgrađenu politiku smanjenja javnog duga", rekao je Bečić.

Selektivan pristup u primjeni poreske politike

On tvrdi da je nenaplaćivanje poreskih prihoda ranijih godina, kao podsticaj i protivusluga vlasti za dobijanje glasova ili novčane i materijalne podrške na izborima, upravo i dovelo da ogromnog iznosa nenaplaćenih prihoda državi.

"Pri toj činjenici, licemjerno je hvaliti se poboljšanom naplatom prihoda i praviti se kao da je kadar neke druge partije bio na čelu Ministarstva finansija. Prema tome, mjere koje preduzimaju reprezenti iste vlasti koja je i prouzrokovala alarmantno visok nivo javnog duga koji ovim mjerama pokušavaju da smanje, liči na pokušaj da vodom iz lokve operete bijelu košulju koju ste prethodno umrljali flekom od masti", rekao je Bečić.

Stanje javnog duga je, kako je ocijenio, pored selektivnog pristupa u primjeni poreske politike, rezultat jedne apsurdne ekonomske politike vladajuće garniture po principu – prodaj, pozajmi, potroši.

"To naravno nije bila sposobnost, jer sposobnost je stvarati novu vrijednost, već direktan pucanj u buduće generacije. Prodaja onoga što je decenijama stvarano, neplansko zaduživanje za pokrivanje vlastitih promašaja i budžetskih rupa korišćenjem grejs perioda i refinansiranja kredita kako bi se teret otplate prebacio na nove generacije, kao i razorna pljačkaška privatizacija, predstavljaju klasičan primjer ekonomskog genocida koji je izvršen nad sopstevnim narodom", saopštio je Bečić.

Demokratska Crna Gora se, kako je naveo, snažno zalaže da se sačini Bijela knjiga privatizacija u Crnoj Gori, koja će dati odgovor na pitanja ko je privatizovao i pod kojim uslovima preduzeća, po kojoj cijeni je kupovana imovina, kakva je sudbina preduzeća i samih radnika, sa ciljem da se oteto vrati državi i njenim građanima.

Prednost domaćim radnicima

Na pitanje koje mjere bi trebalo preduzeti da se poveća zaposlenost u Crnoj Gori, Bečić je odgovorio da je preduslov da dođe do demokratskih promjena i da nova, stučna i čista garnitura ljudi krene da rukovodi procesima na svim niovima.

"Neće biti lako jer je potrebno prvo zaustaviti strmoglav pad, a nakon toga usmjeriti zemlju putem razvoja i rasta. Hipoteke su ogromne, dubioze suštinske i ugrožavaju same temelje sistema, ali uz pošten i odgovoran pristup rezulatati bi postepno pristizali", smatra Bečić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je zemlja sa nevjerovatnom raznovrsnošću prirodnih bogatstava na geografski malom lokalitetu što joj pruža brojne komparativne prednosti.

Demokratska Crna Gora, prema riječima Bečića, smatra da domaća radna snaga treba i mora da ima prioritet prilikom zapošljavanja.

"Smatramo i da je država dužna da svoj obrazovni sistem prilagodi zahtjevima tržišta rada, jer tu vidim jedan od krucijalnih problema našeg društva nastao kao posledica decenijskog neplanskog pristupa ovoj problematici", kazao je Bečić.

On je zaključio da će se u takvoj situaciji obezbijediti, između ostalog, i uspješna implementacija Zakona o strancima na način da se u potpunosti zadovolji svaki građanin i svaki poslodavac u Crnoj Gori.