Žabljak
Oblačno
-1.8 °C
Pljevlja
Oblačno
1.8 °C
Herceg Novi
Umjereno oblačno
10.9 °C
Nikšić
Pretežno vedro
5.5 °C
Cetinje
Malo oblačno
-2.1 °C
Bar
Malo oblačno
14.1 °C
Podgorica
Umjereno oblačno
12.5 °C
Ulcinj
Umjereno oblačno
10.4 °C
Kolašin
Pretežno oblačno
1.6 °C

Izoštreno

USTAVNI PUT (14) 19. 01. 2018. 10:28   >>  09:55 2

USTAVNI PUT (14)

B.Vojičić: Kako pravo-tako zdravo

Protivnici knjaza Nikole nijesu birali sredstva, da njegov ugled unize i zamrače, i da posiju sjeme iz koga bi nikla mržnja i nepovjerenje između naroda i vladaoca. U grešnoj mržnji ti ljudi nijesu vidjeli kakvo golemo zlo spremaju svome narodu i svojoj otadžbini.

 

Početkom 1906.godine u beogradskoj štampi počela je kampanja protiv Crne Gore i njenog vladara u kojoj se sa nipodaštavanjem pisalo o crnogorskoj ustavnosti. To je proizvodilo posljedice na unutrašnje političke prilike i osnaživalo antirežimsko raspoloženje. Istoričar Dušan D. Vuksan u „Pregledu štampe u Crnoj Gori 1834-1934“ (1934) kaže: „Zvanični ’Glas Crnogorca’ nije mogao reagovati na napade Narodne stranke, pa je vlada osnovala i finansirala ’Slobodnu riječ’, koja je imala zadatak da je brani ne toliko od ’Narodne misli’ – koja joj nije mnogo ni smetala – koliko od beogradskih i zagrebačkih srpskih novina. U ovo doba razmahala se u Crnoj Gori ustavna borba, svakog časa dolazilo je do sukoba i afera. Crnogorskoj emigraciji to je vrlo dobro došlo i ona je u beogradskim novinama, a naročito u zagrebačkom ’Srbobranu’ osula žučnu paljbu na tadašnji crnogorski režim. Jedini zadatak ’Slobodnoj riječi’ bio je, da odgovara na ove napade“. Poslije gašenja „Slobodne riječi“ (krajem 1907), polovinom 1908.godine pokrenut je list „Cetinjski vjesnik“koji je nastavio da reaguje na napade.

Naglo otpočinje proces ustavnih i političkih borbi u kojima štampa učestvuje. Dr Niko S.Martinović u knjizi „Razvitak štampe i štamparstva u Crnoj Gori“ (1965) navodi: „Politički sukobi između klubaša i pravaša odrazili su se i na crnogorsku štampu. Listovi koji su bili pod kontrolom crnogorske vlade (Glas Crnogorca, Cetinjski vjesnik, Slobodna riječ i Ustavnost) branili su pozicije vlade, odnosno pravaša. Klubaši su pokrenuli u Nikšiću svoj list 'Narodnu misao'. To je prvo nezavisno i slobodno javno glasilo u Crnoj Gori. U njemu je oštro kritikovana vlada i svi njeni neustavni postupci. Pravaši su organizovali napad na redakciju 'Narodne misli', demolirali njenu štampariju i obustavili dalje izlaženje lista. Bombaška afera je zainteresovala međunarodnu javnost. Stranice najvećih jugoslovenskih i evropskih listova bile su ispunjene izvještajima i člancima o aferi. Međunarodno javno mnjenje bilo je na strani klubaša... I o kolašinskoj aferi opširno je pisala jugoslovenska i evropska štampa, a u Beogradu su održani protestni mitinzi, kojima su mahom rukovodili socijalisti“.

Sa ciljem neposrednog i direktnog slabljenja i konačnog eliminisanja države Crne Gore, prema kazivanju Gavra Vukovića u “Memoarima” (Obod-Cetinje i Pobjeda-Titograd, 1985), 1903. godine: “Nova koterija u Srbiji, da bi postigla svoj pakleni cilj, obrazovala je naročiti komitet, koji je stajao na čelu pokreta anticrnogorskog u Srbiji. Jaša Nenadović, rođak i lični sekretar Kraljev, Balukdžijić, šef pres-biroa Ministarstva inostranih djela, Stevan Lukačević, takođe neki Kraljev rođak, prozvan Saraga, iz Podgorice, stavljeni su na čelo tog komiteta”… ”Odvratni komitet, da bi se pred svijetom maskirao ma čim, regrutovao je nekoliko neiskusne crnogorske mladeži, koja se nahodila na višim i nižim školama u Beogradu, kao i iz mnogih članova ‘Slovenskog juga’, čitavo društvo koje je vodilo sistematsku kampanju protiv Knjaza i sviju nas. Zavedena naša mladež, pod firmom lažnog liberalizma, služila je, ko svjesno, ko nesvjesno, kao paravan iza koga su se zaklanjali pravi akteri komedije”. Taj “paškvilantski anticrnogorski komitet, inspirator (je) klevetničkog pisanja beogradske štampe protivu našeg Gospodara Crne Gore”, koja je, “ne osvrćući se na propast velikih narodnih interesa, sipala zmijski otrovni gnjev, naročito protivu Knjaza lično”. ”Njeni nasrtaji, kolumnije, bezočna grdnja, izmišljotine, zajedljivost i podmetanja, primjera nemaju u svijetu”…

Zvanični “Glas Crnogorca” ( januar 1906), prenosi članak iz “Beogradskih novina“, koje se bave različitim tumačenjima u srpskoj štampi na donošenje Ustava, posebno napadima crnogorskih emigranata na knjaza Nikolu: “Neznatan broj ličnih protivnika crnogorskog knjaza – koji moraju znati da je lični ugled njegov u Crnoj Gori veliki i narod njegovu riječ uvažava i sluša – tvrdili su da je ta namjera knjaževa potekla zbog pokreta, koji su oni pokušali iz tuđine stvoriti u Crnoj Gori, da je knjaz Nikola, i pored autokratskih sklonosti, koje ti ljudi preuveličavaju, morao popustiti pred tim pokretom najpošlje da on davanjem ustavnosti Crnoj Gori ne misli u njoj zavesti pravi ustavni red, zasnovan na osnovnim principima parlamentarizma, nego od ustavnosti načiniti bedem svojim autokratskim težnjama i prohtjevima. Takvi glasovi marljivo su proturani od strane izvjesnih knjaževih neprijatelja u jednom dijelu naše štampe, da bi ružnom sjenkom prekrili djela istinskoga rodoljuba i prave državničke uviđavnosti…

Sve i da je knjaz Nikola pod uticajem nove struje dao Crnoj Gori ustavne slobode, taj akt bi bio nesumljiv dokaz o njegovoj državničkoj uviđavnosti, koja pametno izlazi na susret idejama novoga vremena. U tom položaju, za njega lično, prije bi bilo razloga za hvalu nego za osudu. Međutim, autoritet njegov u zemlji tako je uzvišen i tako moćan, da bi bez dobre volje knjaževe, ova nova struja imala još dosta da čeka na ostvarenje svojih ideja...Ustanova opštega prava glasa, bez ikakva ograničenja i rezerve, potpuno obezbjeđenje ličnosti i imovine državljanina od svačije samovolje, sloboda štampe bez preventivnih mjera i cenzure, sloboda zbora i dogovora, otvara put svakome Crnogorcu na najviše položaje u državi, na osnovu zasluga i spreme, opštinska samouprava; garantovano najvažnije pravo narodnog predstavništva, pravo izrade budžeta; široka i stvarna kontrola u trošenju budžetskih pozicija, organizovano sudstvo u duhu savremene nauke – sve su to nesumljive odlike ustava, koji je mudri crnogorski knjaz Nikola dao svome narodu i kojim se može biti potpuno zadovoljan…

Protivnici Knjaza Nikole nijesu birali sredstva, da njegov ugled unize i zamrače, i da posiju sjeme iz koga bi nikla mržnja i nepovjerenje između naroda i vladaoca. U grešnoj mržnji ti ljudi nijesu vidjeli kakvo golemo zlo spremaju svome narodu i svojoj otadžbini. Dokazana državnička mudrost Knjaza Nikole uspjela je da otvorenim i časnim izlaskom pred narod, pred njegovu kontrolu i pred javnosti, zatvori jamu, iz koje je izbijao kužni dah, koji je prijetio da struje čistu i junačku dušu vrsnih Crnogoraca. Ustavom, koji je dao Crnoj Gori, on je, uz junačke tradicije svoga doma i svojega naroda dodao još jednu čvrstu i neraskidivu vezu, ustav, koji će biti najbolji bedem za vladaoca protivu svih kleveta, a za narod jemstvo, da sa vladalačkoga prijestola može očekivati samo ono što je dobro, plemenito i uzvišeno. Ustav Crne Gore potpuno odgovara potrebama naroda...“

U prvom broju “Ustavnosti“ (4.januar 1906) navodi se da je politički pokret u našoj otadžbini „našao svoje kritičare u dva beogradska lista, kojima i dosad u Crnoj Gori apsolutno ništa, odozgo do dolje, nije valjalo“: „Prije Nikoljdana pisali su o ’despotiji i tiraniji’ u Crnoj Gori, poslije Nikoljdana pišu protiv novog slobodoumnog režima, omalovažavajući i Narodnu skupštinu, i knjaževsku vladu, i sve, što im se valjda lično ne sviđa. Ako im prije Svetog Nikole u Crnoj Gori ništa nije valjalo zbog ’despotije i tiranije’, zašto im ništa ne valja sad, kad je i u našoj zemlji zavladao ustavni i parlamentarni režim?!“

“Slobodna riječ” (novembr 1907), u članaku “Kako pravo – tako zdravo!” veli: “Od kako su se u javnosti počeli pojavljivati pojedini ispadi protivu Crne Gore i prilika u njoj, nije se još toliko silno, bezobzirno, drsko i nisko lagalo kao sad. Pod vidom raznijeh dopisa, saopštenja i telegrama tobože iz naše zemlje ili neposredne blizine, iznosile su se neistine, glupe, odvratne i gnusne, koje su na se nosile pečat klevete i denuncijacije protkane koliko tendencijom, toliko i malicijom.

I dok je jedan dio štampe na sve te izmišljotine ravnodušno i bez interesovanja gledao, neupuštajući se ni u kakvo ispitivanje, dotle je drugi dio revnosno pobijao sve te ispade dokazima i istinom, koja je nesumljivo utvrđivala da su to ordinarne laži, koje se bacaju sa zadnjom namjerom na ovu zemlju. Ispravljajući mnoge listove i iznoseći pravo stanje stvari o svakom događaju u zemlji, mi smo blago i prijateljski opominjali mnoge od tih listova da ne dozvoljavaju da budu smetlište laži, intriga i podvala. Oni su se izgovarali na svoje dopisnike i nečesove emigrante, ostajući ipak pri tome da ‘opet nije bez ičesa; da ima nešto...toga da se kome dodvore, a možda i zbog zvečećih razloga’, to se i razumije što i dalje produžuju bjesomučnu hajku...Zar to nije sramota za jedan list, koji iole pretenduje na ugled i važnost, kad donese kako je po Crnoj Gori prosuta ljudska krv, a dokaže se da nikom ni vlas na glavi nije povrijeđena? Ili kad objave da je ubijen ovaj ili onaj, a dokaže se da je jedan i drugi živ? Ili kad se drsko tvrdi da je afera s bombama namještena da se uništi opozicija, a baš ti ljudi iz opozicije posvjedoče da su htjeli bombama da postignu svoj zadnji smjer? Ili – kraće: kad se krupno i drsko slaže, pa se ta laž otkrije...“

Bilo je i kontra medijskih napada. “Cetinjski vjesnik“ (septembra 1908) tvrdi da se ni u jednom narodu u Evropi ne govori i ne piše tako mnogo i tako često o demokratiji, kao u srpskom. Sve su srpske novine demokratska glasila, sve su srpske stranke demokratske, svaka je srpska ustanova demokratska i svaki je Srbin demokrata. Svaki novi organ javnosti u zaglavlju navodi da će zastupati demokratska načela. Kod organizovanja političke stranke, prva je riječ njenih osnivača: “Mi smo demokrate“. Ali, iza ove retorike, skriva se sasvim drugačije lice srpskog parlamentarnog života. Srpski narod, naročito njegova inteligencija, ima mnogo osobina koje se ne slažu s demokratskim načelima. Vlastoljublje srpske inteligencije prešlo je već u priču, tako da se s velikom borbom dolazi na vlast, i s velikom borbom se silazi sa vlasti. I to je jedna od osobina koja je u suprotnosti s načelima demokratizma. Teško da će se u javnom mišljenju nekog naroda ugnijezditi raznovrsne zablude, kao u srpskom. Dovoljno je da većina, zavedena i neinformisana više puta oglasi nešto za istinu, i da to niz godina tako ostane i poslije suprotnih dokaza. Autor smatra i da je netolerancija glavno obilježje političke borbe u redovima koji se nameću za predstavnike i zastupnike mišljenja srpskog naroda. Javna diskusija se vodi bez poštede najboljeg uvjerenja, samo ako se ne dopada ličnost. A demokratija je upravo ta koja ne trpi nikakvu povlašćenost, pa prema tome ni monopol uvjerenja. Za narod koji osobito voli vojničke vrline i koji je raspoložen da jedino pod upravom prosvijećene jake volje pojedinca gleda u svoju budućnost, ne može se reći da je demokratski. Pojava rušenja autoriteta u srpskom javnom životu, kako se objašnjava u tekstu, ne znači želju da se postigne jednakost, nego da neki drugi pojedinac postane autoritet. Očito je i da se predrasude najgore vrste čuvaju kao svetinja očevine, a uspjeh nove misli zavisi od toga da li je zastupa ličnost za kojom, kao stado ovaca za pastirom, ide masa ličnih pristalica. U članku se na kraju kaže da sve navedeno pokazuje da demokratizam u srpskom narodu ima prevashodno dekorativnu ulogu, i da srpskoj inteligenciji služi kao sredstvo obmanjivanja.

Komentari 2

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo