Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Politika

[ Izvor: CDM; Objavila: J. B.Č. ]

02. 05. 2017. 09:47 >> 09:57
21

PRINC O 1918.

Istorija dobija drugu dimenziju

Dodjelom Nacionalnog ordena Legije časti, što je najviše francusko odlikovanje, crnogorskom princu Nikoli II Petroviću Njegošu je ukazana jedna izvjesna pravda u odnosu na Crnu Goru i crnogorsku kraljevsku porodicu, poručio je princ u razgovoru za Radio Slobodna Evropa.

Kada je odlikovan, prestavnica francuskog Ministarstva vanjskih poslova Florans Manžen je u svečanom govoru podsjetila na istorijske činjenice koje su u Crnoj Gori stotinu godina tačka sporenja.

"I pored toga mi smo ovdje, među ovim zidovima, u pobjedničkoj euforiji 1918, zbog Jugoslavije žrtvovali Kraljevinu Crnu Goru onome što smo smatrali višim interesima. Vaš prađed je od samog početka rata 1914, bio saveznik koji se hrabro borio protiv nadmoćnog neprijatelja, ali je na Versajskoj mirovnoj konferenciji to zaboravljeno", kazala je predstavnica Vlade Francuske.

Na pitanje koliko je značajna ova ocjena Francuske i može li ona postati i opšta činjenica istorije Evrope, princ Nikola kaže da u Francuskoj ima mnogo ljudi kojima je okružen i koji poznaju herojsku istoriju Crne Gore i njegove porodice.

"Ali ta istorija dobija jednu potpuno drugu dimenziju kada kroz govor Njene ekselencije gospođe Manžan jedna velika zemlja, kakva je Francuska, ovoj istoriji i zvanično oda poštovanje. Ali ne treba da miješamo nivoe, u pitanju je govor koji evocira istorijske činjenice prilikom odlikovanja Legijom časti, a ne predstavlja zvanični čas istorije", navodi on.

O značenju i značaju ovog priznanja Francuske, princ Nikola Petrović kaže da je tokom ceremonije priželjkivao da kralj Nikola i mnogi odani Crnogorci koji su sve žrtvovali za svoju zemlju mogu da čuju ovaj govor.

Na pitanje da li je 1918. godine Crna Gora anektirana ili se dobrovoljno ujedinila najprije sa Kraljevinom Srbijom, pa onda ušla u Kraljevinu Jugoslaviju, princ odgovara da pitanje koje je u to vrijeme šokiralo – nije bilo stvaranje Jugoslavije već nestanak Crne Gore i progon njegove porodice.

"Zar nije užasna nepravda da jedina zemlja na Balkanu, koja je vjekovima branila svoju nezavisnost od raznih imperija, vidi svoje ime izbrisano sa mape. A dinastija koja je upravljala njenom sudbinom bačena u zaborav istorije. Ponosan sam što je preko mene i časti koja mi je ukazana jedna izvjesna pravda u odnosu na Crnu Goru i moju porodicu zadovoljena. I što je istorijska istina izrečena jasno i glasno u svečanom sjaju ‘Salona Mira’ Ministarstva vanjskih poslova", kaže on.

"Znate, u svim zemljama postoje podjele oko tumačenja istorije… Sve zemlje griješe a njihova se veličina ogleda u prepoznavanju počinjene greške“, napominje on.

Ako je istorija "izvor neslaganja, budućnost je ta koje treba da nas ujedini", kaže princ Nikola koji našu i budućnost naše djece vidi u ekologiji, a ne u povratku "bitkama iz prošlosti".

Ipak, o podsjećanju na ove istorijske činjenice kroz riječi predstavnice Francuske Vlade Florans Manžen, princ Nikola kaže da bi bio jako srećan kad bi ovo podsjećanje na istorijske činjenice omogućilo rasvjetljavanje i dedramatizaciju naših odnosa sa Srbijom, koja je na licu mjesta bila arhitekta rekompozicije koju su željeli saveznici.

"I naročito najveća nepravda u mojim očima je progon i egzil moje porodice", zaključio je on.

Princ Nikola II je direktni potomak kraljevske dinastije Petrović, pošto je njegov otac princ Mirko, treće dijete i jedini sin Njegovog Kraljevskog Veličanstva, koji je imao potomstvo.

Po profesiji je arhitekta i u rodnoj Francuskoj gdje i dalje živi, autor je više arhitektonskih projekata. Crnu Goru je prvi put posjetio 2011. godine nakon što usvojen Zakon o istorijskoj i moralnoj rehabilitaciji dinastije Petrović.

Po dolasku u Crnu Goru princ Nikola II osnovao je Cetinjski bijenale i Fondaciju Petrović Njegoš koja, od tada do danas, promoviše Crnu Goru kroz akcije i partnerstva u oblasti solidarnosti, ekologije i kulture.

 

Пратите нас на

Коментари21

Остави коментар
Види још

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније