[ Izvor: RSE, Objavio: I. P. ]

U SOFIJI

Samit potvrda EU perspektive za Zapadni Balkan

Samit u Sofiji će biti još jedna potvrda evropske perspektive za Zapadni Balkan. Međutim, lideri 28 zemalja članica Evropske unije (EU) neće biti u stanju da ponove, a još manje unaprijede, obećanje dato još prije 15 godina.

Sastanak na najvišem nivou između EU i Zapadnog Balkana je prvi poslije samita u Solunu održanog 2003. godine, kada je zemljama regiona obećano punopravno članstvo u EU. Ovog puta, u bugarskoj prijestonici, lideri EU zemalja će jedino potvrditi "evropsku perspektivu za zapadnobalkanske partnere".

Već je izvjesno da samitu u Sofiji neće prisustvovati svi lideri EU zemalja.

Španski premijer Mariano Rahoj se neće pojaviti u četvrtak, jer ne želi da bude za istim stolom gdje se Kosovo tretira ravnopravno sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana.

Evropski izvori su potvrdili da su već na početku organizovanja ovog susreta znali da španski premijer neće prisustvovati sastanku.

Samit EU - Zapadni Balkan: Velika očekivanja i puno izazova

Bez obzira na odsustvo jedne zemlje, za EU je veliki uspeh što je pronađen diplomatski jezik u zajedničkoj deklaraciji koji je dozvolio da potpisnici Sofijske deklaracije budu sve članice EU, uključujući i one koje nijesu priznale kosovsku nezavisnost.

Tekst Deklaracije je već usaglašen. Ona će biti formalno usvojena na kraju samita, 17. maja, a isti tekst će formalno podržati i sve zemlje Zapadnog Balkana.

Ovaj samit bi trebao biti vrhunac bugarskog predsjedavanja. Jedina ključna stvar samita leži na činjenici da se poslije 15 godina sastaju lideri EU i lideri Zapadnog Balkana – evropske teritorije gdje bi trebalo u jednom trenutku da se proširi evropska porodica.

Izvjesno je da EU neće pauzirati ovoliko za naredni susret sa partnerima iz regiona. Hrvatska je već javila da će organizovati ovakav format susreta prilikom njenog predsjedavanja EU, 2020. godine.

Postoje već inicijative unutar EU da samiti sa Zapadnim Balkanom budu institucionalizovani u briselskoj agendi.