[ rtcg.me ]

VEĆINOM GLASOVA

Poslanici usvojili Rezoluciju o PG Skupštini

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su sinoć Prijedlog Rezolucije kojom se odluke Podgoričke skupštine proglašavaju ništavnim. Glasao je 61 poslanik, 46 za, 15 protiv dok nije bilo uzdržanih.

Rezoluciju je predložila parlamentarna većina, a obrazložio je poslanik Demokratske partije socijalista Branimir Gvozdenović. Ukazivanje na istorijsku nepravdu, kojom je Crna Gora izgubila državu, ali i prevazilaženje podjela u društvu glavni su motiv Rezolucije, kazao je Gvozdenović.

"Svjedoci smo činjenice da se zanemarivanjem nelegalnosti i nelegetimnosti Podgoričke skupštine, danas pokušava dovesti u pitanje temelj državnog ustrojstva države Crne Gore, njen suverenitet i njena nezavisnost. Ovom rezolucijom želimo da istorijske činjenice stavimo ponovo u prvi plan u odnosu na opasnu politikantsku zloupotrebu jednog teškog perioda naše prošlosti, koje je rezultirao gubitkom državnosti", kazao je Gvozdenović.  

Gvozdenović je kazao da je teško razumjeti one koji slave nestanak države. "Nakon Podgoričke skupštine izgubila je država Crrna Gora i ukazivanje na to je cilj ove rezolucije", naveo je Gvozdenović. 

Poslanik DF-a Slaven Radunović je naveo da je cilj da se današnjoj omladini pokaže kako je Podgorička skupština bila protivna volji naroda.

"Ne. 95 odsto građana i naših predaka je bilo za ujedinjenje", kazao je Radunović. "Možete vi sada da promijenite šta hoćete, ali će to kratko da traje", naveo je poslanik DF-a.

Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić naveo je da budućnosti nema time što će se reći da je bilo dobro ukinuti državu Crnu Goru.

"Dajte da prekinemo zavadu, neka svako doživljava 1918. kako misli u privatnosti, a ne može u javnosti biti opravdanja za ukidanje Crne Gore", poručio je Krivokapić. 

Poslanik BS Ervin Ibrahimović kazao je da odluke Podgoričke skupštine i nestanak Crne Gore nijesu prihvaćeni voljom građana, pogotovo ne Bošnjaka.

"Današnja institucionalna i društvena realnost Crne Gore je odgovor na ponižavanje njenih institucija tokom i nakon Podgoričke skupštine. Sve su to razlozi zbog kojih je kroz ovaj Parlament potrebno iskazati kritički odnos i distancu prema Podgoričkoj skupštini i njenim nelegitimnim odlukama", poručio je Ibrahimović.

Pažin: Jednom za sva vremena da utemeljimo crnogorski državni identitet

Ministar pravde Zoran Pažin kazao je da Rezolucija usmjerena protiv aktuelnih pokušaja da se unizi crnogorski državni identitet, zloupotrebom jednog tragičnog događaja u crnogorskoj istoriji. 

„Pravi smisao ove rezolucije, zato, ne treba tražiti u domenu formalnog prava, već u domenu moralne odgovornosti i obaveze da se zaštiti građanski i državni identitet Crne Gore,“ rekao je potpredsjednik Pažin.

Ocijenio je da je riječ o simboličkom činu, koji u vremenu kao što je ovo ima svoju punu opravdanost i predstavlja odraz zrelosti društva u zaključivanju jednog pitanja koje ne treba da bude ostavljeno kao opterećenje budućim generacijama.

„Sazrelo je vrijeme da u Crnoj Gori jednom za sva vremena utemeljimo crnogorski državni identitet. Sviđalo se to nekome ili ne, cio svijet danas državljane Crne Gore zove Crnogorcima, kao što državljane Njemačke zove Njemcima, a državljane Francuske Francuzima. Vrijeme je da i mi u Crnoj Gori sa ponosom prihvatimo identitet po kojem nas cio svijet prepoznaje,“ naglasio je potpredsjednik.

Nije prošla Rezolucija DF-a o 1916.

Na početku sjednice, poslanici Skupštine Crne Gore nijesu uvrstili u dnevni red Rezoluciju Demokratskog fronta "Nikada više 1916.", kojom bi se osudila kapitulacija Crne Gore iz 1916. godine.

Protiv rasprave o predlogu DF-a glasalo je 39 poslanika, 17 je bilo za, dok su dva poslanika bila uzdržana.

Poslanik DF-a Andrija Mandić je kazao da je kapitulacija bila sramni čin, te da se stide odluke kralja Nikole i tadašnje vojske da položi oružje.

Kako je ranije saopšteno iz DF-a, ta rezolucija je odgovor na Predlog rezolucije o stogodišnjici Podgoričke skupštine, kojom bi se zvanično poništile odluke Velike narodne skupštine 1918, o kojoj će poslanici raspravljati danas.

U prijedlogu koji su potpisala 42 poslanika vladajuće koalicije navodi da je, prije, za vrijeme i poslije Veilkog rata, Crna Gora bila suverena i međunarodno priznata država, definisana Ustavom iz 1905.

Ističe se i da "Podgorička skupština", održana 1918, nije bila njena legalna institucija, niti je legitimno konstituisana na osnovu slobodno iskazane volje građana Crne Gore.