[ Objavio: I. P. ]

SAMIT U POLJSKOJ

Izvjesna integracija Z. Balkana u EU

Premijer Duško Marković kazao je na Samitu Zapadnog Balkana u Poznanju da se jake veze sa susjednim članicama EU nastavljaju na interne veze zemalja Zapadnog Balkana.

Podsjećamo, u poljskom Poznanju počeo je Samit zapadnobalkanske šestorke u okviru Berlinskog procesa.

Šefovi država i vlada zemalja članica EU saglasili su se da agenda povezivanja daje rezultate, te da je integracija zemalja Zapadnog Balkana izvjesna.

"Zbog toga je institucionalni okvir koji garantuju evropske institucije i vlade država regiona, od presudnog značaja za povezivanje, saradnju i konačno – našu integraciju u Evropsku uniju", rekao je premijer.

On je podsjetio da je EU u 10 godina uložila osam milijardi eura u ZB.

"To je jasna potvrda podrške i evropske perspektive i odgovor na dileme globalnog investicionog i političkog prisustva. Te poruke se moraju glasnije čuti i sa evropskih adresa kao znak da EU i njene vrijednosti na ZB nemaju alternativu", kazao je Marković.

Marković je kazao da je još Finalnom deklaracijom samita u Berlinu konstatovano da je politika proširenja Evropske unije odigrala ključnu ulogu u značajnim postignućima zemalja regiona na polju stabilnosti, dobrosusjedskih odnosa, osavremenjavanja uprave, razvoja ekonomije i društva u cjelini.

"Razvoj glavnih infrastrukturnih koridora podrazumijeva jasnu viziju – koja čini Agendu povezivanja konkretnim ohrabrenjem da integracija država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju mora doći na red. Saobraćajni i energetski koridori, finansijski podržani pod okriljem ovog procesa, šalju jasne poruke: Infrastruktura država regiona gradi se za vrijeme u kojem će postati dio infrastrukturne mreže Evropske unije.

Naši putevi i pruge nalaze se na koridorima koji su i formalno harmonizovani sa osnovnom saobraćajnom mrežom EU. Naši gasovodi i dalekovodi grade se na način da omoguće nesmetan protok i slobodnu trgovinu električnom energijom i prirodnim gasom na jedinstvenom evropskom tržištu", naveo je Marković.

Crnogorski premijer je istaokao da je povezivanje zajednički interes – i kada je u pitanju međusobno povezivanje država regiona, ali i povezivanje sa državama članicama i EU.

"Veoma je važno da ova poruka, opstane – i dodatno dobije na snazi. Ne radi se samo o građanima Zapadnog Balkana. Značaj jadranskojonskog putnog pravca, primjera radi, za koji je Crna Gora prošle godina dobila izdašnu podršku Evropske unije, gotovo je podjednak za komforno putovanje od crnogorskog Herceg Novog do albanske Valone, kao za put od hrvatskog Dubrovnika do grčke Janine", rekao je Marković.

Istakao je da Agenda povezivanja daje rezlutate.

"Dinamika možda jeste sporija od očekivane, ali su rezultati konkretni i opipljivi. Vjerujem da već danas svi možemo podijeliti po neki primjer projekta finansijski podržanog na jednom od prethodnih samita, koji se uspješno privodi kraju. Crna Gora, upravo ovih dana završava prvu fazu transbalkanskog elektroenergetskog koridora, povezujući elektroenergetske sisteme našeg regiona sa Italijom i još jednom potvrđujući da regionu podjednako trebaju i interne veze, koliko i jake veze sa susjednim članicama EU", kazao je Marković.

Zato je, kako je naglasio, jako važno da se ne gubi fokus sa uspješnih segmenata tog procesa, "nekritičkim širenjem na sve veći broj oblasti koje bi dobile naše formalno pokroviteljstvo".

" Regionalna ekonomska saradnja jeste veoma važna tema, ali čak ni nju ne moramo uvijek posmatrati potpuno odvojeno od infrastrukturnog povezivanja. I nema razloga da uspješnu priču i koncept Agende povezivanja ne širimo na oblasti koje identifikujemo kao posebno bitne", rekoa je predsjednik Vlade.

Kako je naveo, infrastrukturni razvoj je i preduslov i sredstvo za brži privredni rast.

"Dobro je i poželjno da se Agenda povezivanja širi sa saobraćaja i energetike na digitalnu agendu. Trebaju nam i pametnija rješenja u saobraćaju i energetici, moramo otvoriti dijalog o energetskoj tranziciji, dekarbonizaciji i održivom razvoju. Ali ni ova pitanja kao ni gužve na graničnim prelazima nijesu samo posljedice nesavršene administracije i neće se riješiti samo reformskim mjerama. Mnogo češće radi se o jednostavnoj fizičkoj neadekvatnosti infrastrukture, za koju su potreba finansijska sredstva", kazao je Marković.

Poručio je da niko od nas ne želi „bijele slonove” u infrastrukturi, čak ni kad bi bili besplatni.

"Zajednički interes moramo ostvarivati kroz oblike tješnje saradnje institucija EU i vlada država regiona. Uzor treba tražiti u modelima Energetske i Transportne zajednice i unapređivati ih. Nekritičko umnožavanje inicijativa, uz rizik da budu prepuštene same sebi i ličnoj kreativnosti pojedinaca, umjesto jasnih smjernica i institucionalnog okvira koji garantuju zvanične adrese iz regiona i Evropske unije, moglo bi stvoriti nepotrebnu konfuziju i relativizovati nesumnjivo pozitivan doprinos Berlinskog procesa", naveo je Marković.

Premijer je poručio da Crna Gora spremno očekuje najavljene inicijative na unapređenju Zapadnobalkanskog investicionog okvira i ostaje konstruktivan partner zapadnobalkanskim susjedima, članicama EU i Evropskoj komisiji u procesu koji će voditi ka pristupanju država regiona u Evropsku uniju, zasnovanom na mjerljivim individualnim rezultatima.

Učešće na plenarnoj sesiji, pored predsjednika Markovića i premijera iz regiona Zapadnog Balkana, uzeli su predsjednik i premijer Poljske Mateuš Moravjecki, kao domaćin, kao i kancelarka SR Njemačke Angela Merkel, visoka predstavnica EU Federika Mogerini, kancelarka Austrije Brižit Birlajn.

Lideri zemalja članica EU saglasili su se da agenda povezivanja u okviru Berlinskog procesa daje rezultate i da je integracija regiona Zapadnog Balkana danas izvjesan politički epilog u okviru politike proširenja koja ne treba da ima alternativu.

Inače, jedna od glavnih tema sastanaka biće evropska perspektiva Zapadnog Balkana, a očekuje se da evropski zvaničnici još jednom pošalju poruku da je je proces proširenja i dalje na stolu.

Ranije je u Poznanju predsjednik Poljske Andžej Duda izjavio da Varšava snažno podržava proširenje EU na Zapadni Balkan i upozorio da bi dalje odlaganje evrointegracije tog regiona moglo da dovede do ozbiljne nestabilnosti.

Otvarajući sastanak premijera učesnica Samita Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, Duda je rekao da taj region ima veliku važnost za stabilnost i razvoj Evrope.

"Poljska vidi Berlinski proces kao pripremu za proširenje EU i primanje novih članica. EU nije potpuna bez Zapadnog Balkana", kazao je Duda.

On je naveo da je EU danas u teškoj situaciji, ali da je Unija uprkos različitim krizama uvijek uspjevala da prevaziđe prepreke.