IZBOR PREDSJEDNIKA

CGO: DIK da ne bude partijski plijen

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) poručuju da je aktuelni javni konkurs za izbor predsjednika Državne izborne komisije (DIK) prilika da ta institucija, kako kažu, konačno krene putem neophodnog institucionalnog ozdravljenja.

CGO podsjeća da je ovaj konkurs uslijedio je nakon razrješenja dosadašnjeg predsjednika DIK-a, Alekse Ivanovića, jer je DIK kojim je rukovodio, 28. decembra 2020. godine, odbio verifikovati mandat poslanici Suadi Zoronjić, kako bi zamijenila Filipa Adžića, bivšeg poslanika URA-a.

“DIK je u proteklom periodu u fokusu javnosti isključivo u kontekstu neracionalnog trošenja novca poreskih obveznika, zloupotrebe nadležnosti, kao i i po sveukupnom neprofesionalnom  i netransparentnom funkcionisanju. Izbor kandidata sa stručnim referencama vezanim za izborni proces, a bez partijskog kalkulisanja, jedini je način za obnovu kadrovskog potencijala, nakon kontinuiranog imenovanja kandidata koji su suštinski bili preferencije vladajućih struktura. Stoga, CGO izražava nadu nadu da će biti moguć izbor između većeg broja kandidata, što ranije nije bio slučaj, i da će poslanici pokazati odgovornost da za ovu poziciju izaberu kandidata koji ima relevantno znanje, iskustvo i kredibilitet za obavljanje ove važne funkcije”, poručio je Damir Suljević, saradnik na programima u CGO-u.

Zakonska norma da kandidat za predsjednika DIK-a ne može biti član organa upravljanja političke partije ranije je, kako dodaje, često izigravana odabirom upravo kandidata bliskih parlamentarnoj većini.

“Nastavak takve prakse vodio bi daljem urušavanju ionako krhkog povjerenja u izborni proces. Ovo dodatno dobija na značaju imajući u vidu javno opredjeljenje svih parlamentarnih subjekata da izbornu reformu identifikuju kao jedan od prioriteta u dijalogu koji se već odvija na više nivoa”, poručuje Suljević.

Kaže da fokus novog predsjednika mora biti usmjeren ka otklonu od dosadašnjih nezakonitih praksi, ali i ka jačanju sistema kolektivnog upravljanja tim tijelom i odlučivanja o važnim pitanjima.

“Takođe, morala bi se ostvariti transparentnost rada kroz otvaranje sjednica za javnost i medije, jer bi se tako uspostavio i veći stepen lične odgovornosti među članovima DIK-a, koji još uvijek nisu obveznici kodeksa ponašanja kojim bi se osigurala njihova nepristranost, a što je bila jedna u nizu preporuka OEBS/ODIHR misija”, navodi Suljević.

Napori bi, kako dodaje, morali biti uloženi i u proaktivnost u objavljivanju relevantne dokumentacije, posebno materijala sa sjednica, ali i u sačinjavanju zapisnika, koji su do sada bili vrlo kratki i nesadržajni, pa iz istih nije bilo moguće steći uvid u tok donošenja odluka.

“CGO izražava očekivanje da će politički subjekti pokazati da su spremni za promjenu političke kulture koja će značiti odricanje od percepcije DIK-a kao partijskog plijena. Neophodni preduslov promjene ove negativne prakse upravo je imenovanje predsjednika DIK-a saglasno duhu odredbe čija je intencija istinska nezavisnost i distanciranost prvog čovjeka institucije od interesa političkih subjekata. Takav izbor treba da prate mjerljivi kriterijumi prilikom selekcije kandidata odnosno isključivo postignuti profesionalni rezultati vezani za izborni sistem”, zaključio je Suljević u izjavi za medije.