IZBORNI ZAKON

Predsjednika DIK-a biraće apsolutnom većinom

Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) biraće Skupština, većinom glasova od ukupnog broja poslanika, na predlog Administrativnog odbora, nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa.

To je predviđeno predloženim izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, koji bi parlament, kako ja najavljeno, trebalo da razmatra sljedeće sedmice.

Predviđeno je da DIK čine predsjednik i deset članova u stalnom sastavu i po jedan opunomoćeni predstavnik podnosioca izborne liste.

Parlamentarna opozicija u stalni sastav DIK-a moći će da predlaži četiri člana od kojih će jedan biti i sekretar Komisije.

“Novo rješenje koje je sadržano u ovom predlogu odnosi se na mogućnost da se stalnom članu DIK koji se imenuje ispred političke partije, odnosno izborne liste za autentičnu zastupljenosti pripadnika manjinskog naroda iii manjinske nacionalne zajednice, imenuje zamjenik, ali iz reda nekog drugog manjinskog naroda”, kaže se u predloženom zakonu.

Novo rješenje predviđa da se za člana stalnog sastava DIK, na osnovu javnog konkursa, na predlog radnog tijela Skupštine nadležnog za izbor i imenovanje (Administrativni odbor), bira jedan predstavnik civilnog društva, nevladinog sektora i univerziteta, koji je stručan za pitanja izbornog zakonodavstva.

U predlogu i elektronska identifikacija birača

Novi način identifikacije birada na biračkom mjestu uslovio je izmjene više članova sadašnjeg Zakona o izboru odbornika i poslanika.

"Predloženo je da se na biračkom mjestu koristi elektronski uređaj za identifikaciju birača i izmjene u postupku sprovođenja glasanja putem pisma. Predviđena su rješenja koja treba da poboljšaju prava birača koja nijesu u mogućnosti da na biračkom mjestu lično glasaju zbog nepristupačnog okruženja, informacija i komunikacija (lica sa invaliditetom), ili nepismenosti”, kaže se u predloženom zakonu.

Predloženo je i da se smanji broj potpisa potrebnih da bi izborna lista za izbor odbornika, odnosno poslanika bila utvrđena, i umjesto sadašnjih jedan odsto na najmanje 0,8 odsto birača od njihovog broja u izbornoj jedinici.

U odnosu na izuzetak za utvrđivanje izbornih lista političkih partija ili grupa birača koje predstavljaju manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu, za izbor odbornika, izborna lista je utvrđena ako je podrži najmanje 150 birača.

“Predviđeno je mogućnost da izborna lista za izbor odbornika političkih partija ili grupa birača koje predstavljaju manjinski narod iii manjinsku nacionalnu zajednicu može biti utvrđena ako je potpisom podržii onaj broj birača koji je za jedan manji u odnosu na broj glasova koliko je na prethodnim izborima za opštinu vrijedio jedan odborički mandat”, navodi se u predloženom zakonu.

Izborna lista za izbor poslanika koja predstavlja manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu sa učešćem u ukupnom stanovništvu Crne Gore do dva odsto, prema rezultatima poslednjeg popisa, može biti utvrđena ako je podrži potpisima najmanje 300 birača.

Novim zakonom drugačije se određuje sastav Opštinske izborne komisije (OIK), koju če činiti predsjednik i četiri člana u stalnom sastavu i po jedan opunomoćeni predstavnik podnosioca izborne liste.

Sekretar OIK, kako je predloženo, nije njen član, a imenuje se na predlog parlamentarne opozicije. “Po pravilu na predlog opozicione izborne liste koja je na prethodnim izborima osvojila najviše odborničkih mandata”.

Skupština Crne Gore je 31. maja prošle godine donijela Zaključke o izgrađivanju povjerenja u izborni proces.

Nakon Radne grupe posao preuzeo Kolegijum

Obrazovana je Radna grupa, sa definisanom nadležnošću da pripremi izmjene seta zakona u cilju daljeg jačanja povjerenja u izborni proces, i da predloge za izmjenu ovih zakona uputi u skupštinsku proceduru.

Jedan od zakona u nadležnosti Radne grupe je bio i Zakon o izboru odbornika i poslanika. Radna grupa je tokom višemjesečnog rada održala 34 sjednice, od čega je značajan dio posvetila radu na izmjenama tog Zakona.

Razmatranje i usaglašvanje spornih pitanja, koja su obuhvaćena izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika nastavio je Kolegijum predsjednika Skupštine. Na sjednicama Kolegijuma analizirana su rješenja koja su, kao alternative, ponuđena u Nacrtu zakona koji je utvrdila Radna grupa.

Nakon što je utvrdio normativni dio, Kolegijum predsjednika Skupštine je postigao saglasnost i definisao prelazne i završne odredbe.

Predstavnici poslaničkih klubova najavili su podnošenje amandmana, što će biti razmatrano na sjednici parlamenta 10. februara.

(MINA)