Marko Vešović

FRIDOM HAUS

Crna Gora bilježi napredak, korupcija i dalje problem

U Crnoj Gori ima još prostora da se napreduje, kada je riječ o mogućnosti građana da učestvuju u demokratskom procesu i imaju funkcionalnu vladu, ali definitivno smo na putu poboljšanja, ukazala je američka organizacija Fridom Haus. 

Ta organizacija objavila je danas izvještaj "Sloboda u svijetu". 

Ekspertkinja Fridom Hausa Aleksandra Karpi kazala je da Crna Gora bilježi poboljšanja. 

"Crna Gora je zanimljiva, zapravo je jedna od zemalja sa najvećim poboljšanjima u Evropi ove godine, uz Češku, i dobila je dva dodatna poena. Vidjeli smo poboljšanje u kapacitetu opozicije da skine sa vlasti DPS, koja je decenijama vladala, kao i njen lider Milo Đukanović. Ne treba da zaboravimo da se to desilo na početku i primjetno je jer pomjera zemlju ka demokratičnijem okruženju. Uočili smo i pokušaje nove vlade da se izvuče iz ustavne krize u kojoj se nalazila godinu-dvije, Ustavni sud ponovo funkcioniše i to je dovelo do poboljšanja kada je riječ o procesima koji se vode, pomaže da manji broj sudskih slučajeva ostaje zaglavljen i da građani brže stižu do pravde. Iako ima još prostora da se napreduje, kada je riječ o mogućnosti građana da učestvuju u demokratskom procesu i imaju funkcionalnu vladu – definitivno smo na putu poboljšanja. Mislim da, barem kada je riječ o iskustvima građana u ovoj zemlji, vidimo razvoj u pozitivnom smjeru u 2023. godini", saopštia je Kapri za Glas Amerike. 

Prema izvještaju "Sloboda u svijetu" Fridom Hausa, Crna Gora ima ukupan skor 69, što je za dva poena bolje nego prošle godine i svrstana je u "djelimično slobodne" države. 

Kako se navodi u izvještaju, korupcija i kronizam su i dalje široko rasprostranjeni.

"Izvještaji Evropske komisije o napretku dosljedno dovode u pitanje integritet, kredibilitet, nepristrasnost, nezavisnost, odgovornost i određivanje prioriteta Agencije za borbu protiv korupcije. Organizacije civilnog društva i nezavisni mediji stvaraju određenu odgovornost izvještavanjem o korupciji među zvaničnicima i njenim efektima. U martu 2022. godine Tužilački savjet je izabrao novog specijalnog državnog tužioca koji je dao prioritet korupciji na visokom nivou i finansijskim istragama, kao i poboljšanju povjerenja javnosti u instituciju", piše u izvještaju. 

Kako se navodi, političke partije su uglavnom u stanju da se formiraju i djeluju bez direktnog miješanja.

"Za razliku od režima DPS-a, nedavne vlade su se generalno suzdržavale od pokušaja da delegitimizuju političku kritiku i opoziciono djelovanje izjednačavajući ih sa prijetnjama državi ili javnom poretku – iako se bivši premijer Abazović upuštao u takvu retoriku. U mirnijem političkom okruženju, nove grupacije su mogle da se pojave, da se takmiče na izborima i učestvuju u javnoj sferi, a da ne budu okaljene kao "državni neprijatelji“, navodi se u izvještaju. 

Svi građani imaju puna politička prava i izborne mogućnosti, dodaje se.

"Male političke partije koje zastupaju interese etničkih, vjerskih i drugih manjinskih grupa učestvuju u političkoj sferi, a pripadnici ovih manjina su takođe zastupljeni u većim partijama, iako je romska populacija i dalje nedovoljno zastupljena. Žene su nedovoljno zastupljene na političkim vodećim pozicijama i politici uopšte. Abazovićeva vlada je prepoznala aktere civilnog društva kao strateške partnere u kreiranju vladinih reformi, iako su neki članovi civilnog društva kritikovali njene potrebne reformske obaveze kao površne. Na sličan način kao i Đukanović, Abazović je takođe optužio neke nevladine organizacije koje kritikuju njegovu politiku da rade protiv Crne Gore", ukazuje se u izvještaju. 

Uprkos nekim problemima tokom kampanje, rezultati predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2023. godine odražavaju značajno poboljšane mogućnosti opozicije da poveća svoju podršku i dobije vlast putem izbora, smatraju u ovoj organizaciji.

"Opozicione snage su dobile dovoljno podrške da okončaju dugogodišnju vlast DPS-a na predsjedničkom mjestu i da promijene odnos snaga u parlamentu", piše u izvještaju. 

Potencira se da nasilni zločini nijesu značajan problem za opštu populaciju, iako se posljednjih godina dogodilo nekoliko ubistava od strane zavađenih kriminalnih grupa.

"Uslovi u zatvoru ne ispunjavaju međunarodne standarde za obrazovanje ili zdravstvenu zaštitu, a zatvorski čuvari navodno nekažnjeno zlostavljaju zatvorenike", rečeno je.

Prema izvještaju, poslovi u javnom sektoru se i dalje dodjeljuju preko ličnih veza, što podriva meritokratiju i ograničava pristup onima koji nemaju povezanost. Većina radnika zaposlenih u privatnom sektoru ostaje nezaštićena od eksploatacije i proizvoljnih odluka svojih poslodavaca, dodaje se.

"Trgovina ljudima u svrhu prostitucije i prisilnog rada ostaje problem", istaknuto je u izvještaju.