Beta [ Objavio: O.Z. ]

O POGLAVLJIMA U MARTU

EU: Ne postoji zabrinutost za Z.Balkan

U Evropskoj uniji ne postoji neka posebna zabrinutost oko razvoja, niti se vidi neka prijetnja sukobima na Zapadnom Balkanu i stanje se samo redovno analizira, što pokazuje i susret šefova diplomatija EU u ponedjeljak na čijem dnevnom redu je kriza u Siriji i na Bliskom istoku, rekli su izvori EU u Briselu.

To predstavlja odgovor diplomata u Savjetu ministara EU na pitanje agencije Beta kako EU gleda na veliku političku i međunacionalnu podvojenost u Makedoniji, na spor oko proslave dana Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, na zategnutost i sukobe vlasti i opozicije na Kosovu, kao i na objašnjenja o "odbrambenom jačanju" koja vladajući krugovi u Beogradu i Zagrebu daju za kupovinu savremenog naoružanja.

Zvaničnici su kazali da trenutno nema priprema za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja o članstvu Srbije u EU, iako je Hrvatska povukla sve zamjerke u vezi s poglavljem 26, čije je otvaranje bilo pripremljeno u decembru.

"Vjerovatno je da će to poglavlje i još neka druga moći da se se otvore početkom marta", rekli su diplomatski izvori.

Oni su objasnili da je do zapleta oko poglavlja 26 došlo i zbog toga što je šef hrvatske diplomatije uoči ministarskog zasedanja EU u decembru najprije rekao da zamjerki nema, da bi onda ipak saopštio da zamjerke ostaju na snazi i to zbog sugestije jedne važne vlade i visokog funkcionera EU. Ispostavilo se da za takvu tvrdnju hrvatskog ministra nije bilo osnova, ali je otvaranje poglavlja ipak odloženo.

Nezvanično se u evropskim i međunarodnim diplomatskim krugovima navodi da to sve doduše govori da stanje na Zapadnom Balkanu nije sređeno onako kako se želi, ali se navodi da jedini put, na kojem će EU insistirati, jesu evropske reforme i pomirenje kao jaka privlačna snaga za otvaranje vrata članstva u Uniji.

Zvaničnici u Briselu su agenciji Beta željeli da ukažu i na to da je američki potpredsjednik Džo Bajden kosovskom predsjedniku Hašimu Tačiju u četvrtak u Vašingtonu upravo stavio do znanja da "SAD podstiču vladu Kosova da nastavi da napreduje u dijalogu sa Srbijom i sprovodi reforme kako bi se zauzdala korupcija i podstakao privredni rast na Kosovu".

Bajden je u suštini ponovio ono što je u avgustu 2016. rekao i u Prištini, a to je da Kosovo ne može računati na američku podršku, niti napredak ka EU, ako ne sprovodi sporazume u dijalogu s Beogradom, posebno kad je riječ o formiranju Zajednice srpskih opština.

Tači je, isto kao i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitanović, došao u Vašington da sazna kakve se promjene na Balkanu mogu očekivati pošto administracija novog američkog predsjednika Donalda Trampa preuzme vlast 20. januara, imajući u vidu i to da su svi Albanci dali potpunu podršku i novac za kampanju poraženom izbornom kandidatu Hilari Klinton, primijetili su međunarodni diplomatski izvori u Briselu.

Tači je sad ponudio punu saradnju i Trampu, pa i dosad u Prištini smatranom "velikom neprijatelju", ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Nedavno je političku i ekonomsku podršku u Ankari Tači zatražio i od turskog predsjednika Tajipa Redžepa Erdogana, koji je zahtijevao da se na Kosovu zatvore sve obrazovne ustanove s programom i novcem ključnog Erdoganovog političkog neprijatelja, turskog islamskog verskog i političkog vodje Fetulaha Gulena, koji živi u izbjeglištvu u Americi.

Erdogan je ponudio da se to zamijeni djelovanjem turske fondacije Maarif, i zatvaranje Gulenovih škola zatražio takođe u Bosni i Albaniji i od vođe Bošnjaka Bakira Izetbegovića i albanskog premijera Edija Rame, što je Rama odbio.

Hrvatska predsjednica je u za hrvatske medije i javnost nejasnoj poluprivatnoj posjeti Vašingtonu zatražila da SAD budu više prisutne na Balkanu.

A željela je da sazna neće li Trampova vlada smanjiti zanimanje i upliv na Balkanu, ako sve govori da Tramp namjerava da s Rusijom sklopi globalni savez s ključnim prioritetom bitke protiv najveće svjetske opasnosti, a to je Islamska država Iraka i Sirije i islamski terorizam.

Na opasku Bete evropskim i međunarodnim diplomatama da je nemoguće oteti se zaključku da se i na Zapadnom Balkanu jasno vide težnje i potezi ka preustrojstvu odnosa snaga i regionalnih odnosa, imajući u vidu i pisanje "Volstrit džornala" o mogućoj "Novoj Jalti na Balkanu" i poruke bivših visokih funkcioneri CIA da treba ići i na promjenu granica, odgovor je glasio da to "mogu biti samo probni baloni, baš kao što je to ocijenio i srpski ministar Ivica Dačić".

Ali opšti zaključak jeste da će u odnosima velikih sila, prije svega SAD i Rusije, doći do strateških promjena i dogovora, a to će uticati dijelom i na razvoj na Zapadnom Balkanu i trebalo bi da unese veću stabilnost i spoznaju u redovima političkih snaga da je miran razvoj jedini moguć, jer ni Amerika, ni Evropa, niti Rusija ne žele i neće dopustiti ratne sukobe u regionu.