NESTAJANJE PISMA

Fejsbuk i Tviter ne čitaju ćirilicu

Na današnji dan 1552. godine iz štamparije je izašla prva knjiga štampana ćiriličnim pismom. Skoro pola milenijuma kasnije, ćirilična izdanja skoro su podjednako rijetka kao tada. Iz svakodnevne upotrebe ovo pismo polako protjeruju kompjuteri i mobilni telefoni, a duh ćirilice ne čuvaju ni sami građani, pa su skoro svi nazivi prodavnica, firmi i oglasi na banderama - latinični, piše "Blic".

Profesor za savremeni srpski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu Miloš Kovačević smatra da ćirilica nikada u istoriji nije bila ugrožena kao danas.

"Iako je ona istorijsko srpsko pismo, 'duhovna vertikala srpskog naroda', danas gubi bitku s latinicom. A ne treba zaboraviti da je gotovo sva srpska pisana kulturna baština prije 1919. godine nastala na ćirilici. A ako je kultura danas jedan od osnovnih kriterijuma nacionalnog identiteta, treba se zapitati ne gube li to Srbi svoj identitet napuštanjem ćirilice", rekao je Kovačević.

Miodrag Kojić, potpredsjednik Udruženja „Ćirilica”, vjeruje da glavni uzrok zanemarivanja i potiskivanja ćirilice nijesu savremene tehnologije, nego nemar građana, jer su javni natpisi, nazivi prodavnica i firmi napisani na latinici...

"Ćirilicu ubija društvena klima koja sve što je srpsko naziva nazadnim i retrogradnim, a sve što dolazi sa zapada modernim", objašnjava Kojić.

Slično je i u Crnoj Gori. Ćirilično pismo je sve manje zastupljeno, mada je Vlada Crne Gore nedavno na svojoj zvaničnoj stranici uvela mogućnost praćenja sadržaja na ćirilici.

Ćirilica i latinica su u Crnoj Gori u ravnopravnom položaju.