dr Nikola Banićević

Nagrada za nadu u mir

Konvoj od tri vozila UN kretao se ulicama Jerusalima. Vozilo u sredini imalo je istaknutu švedsku zastavu, a na zadnjem sjedištu sjedio je grof Folke Bernadot, švedski diplomat i humanitarac. Putovao je na sastanak sa izraelskim vlastima u cilju postizanja primirja u ratu koji su vodili sa arapskim zemljama. U jerusalimskoj četvrti Katamon u njegovo vozilo ispaljen je rafal hitaca, koje nije preživio. Sudbina je htjela da se toga dana u vozilu ne nađe Ralf Bunče, tada visoki zvaničnik UN-a i specijalni izaslanik, koji je trebao da prisustvuje sastanku. Od svog prethodnika naslijediće problem rješavanja rata.

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

Diplomata sa dušom profesora, kako su ga zvali, čovjek koji je kombinovao intelekt, strpljenje i duboki osjećaj za humanost u pregovorima, koristio je strpljenje, taktičnost i humor, ulazeći u psihologiju ličnosti. Na početku pregovora koje je izmjestio na Rodos, sukobljenim stranama na prvom sastanku rekao je: „U redu, hajde da bar dogovorimo ručak. To je jedino što danas svi možemo progutati.”

Nobelov komitet prepoznao je njegov presudni značaj za potpisivanje niza primirja između Izraela i arapskih država 1949. godine, poznatih kao sporazumi iz Rodosa.

Zaključeni mirovni pregovori u vidu postignutih mirovnih sporazuma ili dogovora o prekidu sukoba realizuju se kroz nekoliko jasno definisanih faza, koje obuhvataju političke, bezbjednosne, pravne i društvene procese. Nakon dogovora pregovaračkih strana, tekst sporazuma se potpisuje od strane ovlašćenih predstavnika država, zaraćenih strana i međunarodnih organizacija. Potom slijedi ratifikacija i odobrenje od strane nacionalnih parlamenata, što daje sporazumu pravnu snagu. Zatim slijedi prekid neprijateljstava putem sporazuma.

Dolazi do prekida vatre i povlačenja trupa s linija sukoba. Uspostavlja se međunarodna misija posmatrača, kao garant mira. U miru se dogovaraju ustavne i zakonske reforme. Sprovode se demokratski izbori pod međunarodnim nadzorom. Nakon toga na red dolazi obnova infrastrukture, povratak izbjeglica i raseljenih lica.

Međunarodna zajednica ne krije zadovoljstvo postignutom saglasnošću Izraela i Hamasa o predlogu mirovnog sporazuma čiji je tvorac američki predsjednik Tramp. Kada se slegne euforija, nametnuće se pitanje njegove implementacije u fazama.

Problemi se mogu javiti uslijed nedostatka političkog konsenzusa unutar Izraela, posebno sa tvrdom desnicom. Nedostatak legitimnosti Hamasa među Palestincima van Gaze, posebno na Zapadnoj obali, otežava priznavanje sporazuma kao „nacionalnog palestinskog dogovora.“

Moguća je pojava ometajućih aktera ekstremnih frakcija na obje strane. U ovoj grupi nalaze se i Hamasovi saveznici Huti i Hezbolah, kao i druge paradržavne organizacije na Bliskom istoku.

Razoružanje Hamasa teško je izvodljivo bez garancija za palestinsku samoupravu i bezbjednost. Izrael je u dosadašnjim fazama razgovora izrazio protivljenje međunarodnim snagama u Gazi, a Palestinci strahuju od „izraelskog nadzora pod drugim imenom“. Ko će funkcionalno i efikasno upravljati Gazom posle rata? Izrael može da ne prizna legitimitet sporazuma, ako Hamas bude oslonac nove vlasti.

Hamas se ne može isključiti iz političkog života. Ako ga zamijeni Palestinska uprava sastavljena od međunarodnih predstavnika, to za Hamas može biti problem. Gotovo da se ne spominje rivalitet Hamas–Fatah, koji može dovesti do blokade ili otežanog funkcionisanja jedinstvene palestinske vlade, pod uslovom da je Izrael prizna.

Na kraju, može li se Hamas i Palestinci odreći svoje decenijske želje da žive u sopstvenoj državi? Može li Izrael priznati postojanje principa dvije države? Pitanja je mnogo. Prvi značajan korak ka miru je učinjen. Predsjednik Tramp je pozivao Nobelov komitet da razmotri njegov angažman za postizanje mira u svijetu. Važan adut u njegovoj kandidaturi je početak zaključivanja mirovnog sporazuma u ratu u Gazi.

U prostorijama Norveškog Nobel instituta 10. oktobra predsjednik komiteta oko 12 časova objavio je da je dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado, liderka opozicije u Venecueli.

Nagrada joj je dodijeljena za neumornu borbu za demokratska prava i mirnu tranziciju iz diktature u demokratiju u Venecueli.

Predsjedniku Trampu ostaje nada da će mirovni sporazum za Gazu biti funkcionalan, čime bi bez sumlje naradne godine mogao biti jedan od najozbiljnih kandidata za ovu nagradu.

Ništa tako snažno ne oslikava svijeta u miru ili utopiju u koju želimo da vjerujemo kao riječi nobelovca Ralfa Bunčea na dan prijema Nobelove nagrade za mir. Sjećajući se svojih kolega rekao je: „Neka bude slobode, jednakosti i bratstva među svim ljudima. Neka postoji moral u odnosima među narodima. Neka konačno, u našem vremenu, bude svijet u miru u kojem mi, ljudi, možemo jednom početi u punoj mjeri koristiti veliko dobro koje je u nama.”