Sabrija Vulić

Bez podrške lokalnom muzičkom proizvodu ostajemo samo konzumenti, ne i kreatori

Ilija Pejović je osnivač i kreativna snaga muzičke grupe Neonoen koja već godinama pomjera granice domaće alternativne scene. Razgovarali smo s Ilijom o inspiraciji, procesu stvaranja i izazovima koje donosi nezavisno muzičko stvaralaštvo. Njegova iskrenost i posvećenost muzici oslikavaju duh Neonoena – autentičan, hrabar i nepredvidiv.

Hajde da se malo vratimo u prošlost. Kada I gdje je osnovan bend Neonoen. Zašto ste promijenili ime iz Neon u Neonoen 2023. godine?

⁃ Početkom 2012. godine nakon Markovog povratka iz Amerike i naših čestih “dogunđavanja” preko u to vrijeme aktuelnih video call aplikacija, krenuli smo u projekat pravljenja benda. Ta prva postava provela je više od pola godine u garaži vježbajući repertoar, prije nego što je konačno krenula sa nastupima. U početku, dogovor je bio da sviramo obrade kako bi se dovoljno uhodali i međusobno “opipali”. Potrajalo je znatno duže nego što smo Marko i ja to željeli i zamišljali. Od 2018. zvanično je počela autorska priča koja je polako, ali sigurno i nepokolebljivo preuzela primat. Objavili smo četiri video singla pod imenom Neon. Neuobičajen potez promjene naziva benda uslijedio je nakon mojih brojnih ranijih pokušaja da ubijedim Marka u ispravnost takvog poteza. Mnogo se promjena desilo od početka do danas, od originalnih članova ostali smo samo nas dvojica, red je bio da Neon (makar kao formalno ime) pošaljemo u istoriju. Kako je sa autorskim singlovima već napravljen ozbiljan pomak, promjena je morala biti suptilna pa je novo ime ipak više nego jasna asocijacija na “original”. Promjena imena donijela je i najveći plod dosadašnjeg rada - album “Huk na zvuk NeonoeN-a”. Na nastupima sviramo i prva četiri singla koja sad već zovemo ranim radovima.

Kao Neonoen “zaigrali ste na jednu nepopularno kartu kada je izbor muzičkog žanra u pitanju. Odabrali ste da svirate nešto što je relativno daleko od komercijale ,a veoma blisko kvalitetnoj muzici. Zašto niste izabrali lakši put ?

⁃ Stvaramo ono što osjećamo i što u datom trenutku predstavlja plod naše kreacije. Zato ne smatramo da je to ni teži ni lakši put, već jedini mogući. Termin komercijala je prilično relativan i često ljudi misle da bi eventualnom promjenom žanra postigli veći komercijalni uspjeh, što apsolutne ne mora da znači. Ostati stvaralački dosljedan jeste mukotrpno, ali ako uspjeh dođe siguran sam da je u tom slučaju mnogo slađi.

 Koji muzički žanrovi najbolje opisuju stil Neonoena?

⁃ Mi vjerujemo da se krećemo između klasičnog roka koji je bio aktuelan do sredine devedesetih godina prošlog vijeka i onoga što predstavlja savremeni izraz u ovom žanru. Osnova i korijen ostaju bubanj, bas gitara i glas, ali ne bježimo od začina u vidu nekih elektronskih, synth rlemenata.

'Ajmo još malo o prošlosti, koji je bio vaš prvi autorski singl i kada je objavljen?

⁃ Pjesma “Ti i ja” objavljena u novembru 2018. godine. Poslije milion i jedne komplikacije kojih smo samo mi svjesni. Ali uvijek smo znali da je njena najveća vrijednost to što smo konačno krenuli. Pritom radi se o pjesmi koju i dalje osjećamo i rado izvodimo na koncertima, najčešće njome i počinjemo nastupe.

Naravno, koliko možda lošeg, a moje lično mišljenje je, mnogo dobrog donio vam je nastup na prošlogodišnjem Montesongu. Valjda u maniru današnjih medija, ta kontroverza oko pjesme Clickbite na kraju se isplatila, dobili ste hit, ali i nakon mnogo truda album za renomiranu izdavačku kuću kakva je PGP RTS, sa druge strane ostali ste bez nastupa na Eurosongu?

⁃ Sve vezano za taj famozni Montesong obavijeno je kontradiktornostima. S jedne strane nastup na Evroviziji nikad nije i neće ni biti parametar uspjeha za nas i muzički pravac koji predstavljamo. S druge strane, svjesni smo ograničenog manevra kretanja i potrebe da svoju muziku plasiramo što dalje na svaki dostupan način. Clickbait je pjesma koja pomjera granice šablona i kao takva zaslužila je i mnogo više od onoga što je tim “skandalom” dobila. Ne bježimo ni od činjenice da nas je u jednom trenutku to stavilo pod reflektor javnosti čime smo dobili određeni stepen prepoznatljivosti, ali ne smijemo zanemariti ni negativne posljedice. Naša odluka da se povučemo iz dalje priče o učešću na Evroviziji dovoljno govori koliko smo uživali u toj vrsti pažnje. Što se tiče albuma i saradnje sa PGP RTS-om, taj dogovor jednim dijelom svakako jeste posljedica regionalne medijske pažnje, ali prije svega je u pitanju kontakt uspostavljen preko prijatelja. Napomenuću da smo album koji je praktično bio završen i prije Montesonga zamalo izdali samostalno, bez izdavača. Tako bi i bilo da jedan slučajni razgovor nije doveo do pomenutog kontakta, a dalji dogovor postignut je vjerovatno u rekordnom roku. Sam album svojim kvalitetom zaslužio je u najmanju ruku ozbiljnog izdavača.

U međuvremenu sarađivali ste sa Ivanom dečakom iz Vatre na pjesmi „Daleko odavde“. Što vam je donijelo to iskustvo?

⁃ Donijelo nam je jedno trajno i postojano prijateljstvo vrijednije od bilo kakve koristi druge vrste. U profesionalnom smislu vjerovali smo da može da uradi više na planu proboja na ex yu, a prije svega na hrvatsko tržište što je u priličnoj mjeri izostalo. U dijelu regiona svakako je ova saradnja skrenula pažnju, izneđu ostalog tada smo se prvi put našli na nekim značajnim top listama. Međutim, kada je riječ o hrvatskom tržištu to ne ide baš lako. Jedan zanimljiv primjer koji ilustruje odnos medija u Hrvatskoj prema ovoj temi upravo nas vraća na period nakon Montesonga. Jedan od njihovih najpopularnijih portala u vrijeme izdavanja pjesme “Daleko odavde” nije objavio nikakvu informaciju, da bi nakon pobjede na Montesongu vijest na istom portalu glasila nešto u stilu “Crnu Goru na Evroviziji će predstavljati bend koji ima duet s našim poznatim glazbenikom”. Mislim da bismo na mnogim nivoima mogli učiti od naših zapadnih komšija kako se slažu prioriteti u javnom diskursu.

Koji tekst pesme Neonoena je inspirisan crnogorskom narodnom poezijom?

⁃ Za narodnu poeziju nisam siguran, možda ako je nešto izašlo krajnje nesvjesno. Ali npr. u navijačkoj pjesmi koju smo radili kao podršku našim sportskim reprezentativnim selekcijama u saradnji sa navijačkom grupom “Ultra Crna Gora” prva strofa glasi: “Na svakom koraku, u svakom udahu, u svakoj pori kože nosimo žig genima iskovan da može bit’ što biti ne može”. Mislim da je asocijacija više nego jasna :)

Na koji način bend kombinuje elektronsku muziku sa tradicionalnim instrumentima? 

Upotrebom određenih elemenata koji nisu dominantni i uglavnom se čuju u daljim slojevima miksa razigravamo ono što osnovni instrumenti sviraju. Ponekad ni sami ne znamo nazive tih začina koje sviramo na midi klavijaturi pa ih zovemo raznim imenima - sempleri, sekvenceri, arpeđatori, luperi… A najbolje se sporazumijemo kad im dajemo neke krajnje nestručne nazive poput “čačkalice”, “zujalice” i sl.

Kakva je budućnost Neonoen-a. Koji su planovi, ostvarili ste neke značajne korake I što sada?

⁃ Istina je da smo prilično odmakli na zacrtanom putu, ali ponekad nam se čini da tek sad shvatamo koliko još moramo da pređemo da bi dobili konačnu potvrdu. Jedan dio tiče se šire javnosti koja tu potvrdu daje podrškom u vidu slušanja i dijeljenja naše muzike, jedan je na organizatorima raznih događaja na kojima se svira (posebno u gradovima naše matične države), ali najvažnije od svega je da mi sami tu potvrdu napravimo novim izdanjima koja bi morala biti najmanje na nivou ovoga do sad… dosljednost je najveća karakteristika našeg dosadašnjeg rada i plan je da tako i ostane.

I naravno uobičajeno pitanje, kako vidite crnogorsku muzičku scenu danas. Mora li se ići iz Crne Gore da bi se ostvario uspjeh?

- Scena je živa, stvara se i objavljuje muzika različitih žanrova. To je najbitnije. Izgleda da svaka generacija crnogorskih muzičara ima isti zadatak koji nijedna prethodna nije dovršila - da bavljenje muzikom u Crnoj Gori učini normalnom pojavom. Mi vjerujemo da to može biti naša generacija. Stalno se pominje faktor veličine tržišta koji jeste ozbiljan problem. Ali malo se ko zapita, kako to tržište nije malo za ogroman broj regionalnih izvođača koji, kako posredstvom svirki, tako i tantijema od autorskih prava na medijska emitovanja ubiraju pozamašne sume novca. Dakle, tržište nije samo Crna Gora već i kompletan ex YU region, samo iz matice treba da se dobije dovoljno vjetra u leđa kako bi se išlo na gostovanja u region, a ne kako je to odavno zaživjelo kao neka vrsta floskule da se mora ići odavde kako bi se pravila karijera. Naš sistem, mediji i u konačnom publika moraju naučiti da bez podrške lokalnom proizvodu ostajemo samo konzumenti, ne i kreatori. Bilo da se radi o muzici, poljoprivredi, nauci...