B.Bu. [ n1.rs ]

Šesto čulo: Tijelo nas ponekad upozorava prije nego što mozak shvati zašto

Da li ste nekada imali neobjašnjiv, ali čvrst osjećaj da će se određena situacija dogoditi, kao da vaš um zna nešto što vi još ne znate?

Prema pisanju časopisa Popular Mechanics, jednog od najpoznatijih američkih magazina o nauci, tehnologiji i inženjerstvu, koji postoji još od 1902. godine, možda bi trebalo da povjerujete tom unutrašnjem glasu, jer, kako pišu, „ponekad nas tijelo upozorava prije nego što mozak shvati zašto“.

Magazin se u više navrata bavio fenomenom prekognicije kao mogućim, ali često zanemarenim oblikom senzorne percepcije.

Nauka, ističe časopis, sve češće istražuje granice onoga što nazivamo čulima i prepoznaje da naš mozak i tijelo imaju sposobnosti koje tek počinjemo da razumijemo.

U svojim tekstovima oni navode da bi ljudi mogli da razviju sasvim novo šesto čulo — eholokaciju, sposobnost orijentacije pomoću odjeka zvuka, poznatu kod slijepih miševa i delfina. Eksperimenti su pokazali da i čovjek može da nauči da prepoznaje oblik i položaj predmeta u prostoru koristeći samo odjeke koje proizvodi. To, pišu autori, dokazuje da je ljudski mozak „izuzetno prilagodljiv organ koji neprestano traži nove načine da tumači svijet oko sebe“.

Saznanje o položaju tijela u prostoru
Popular Mechanics objašnjava i da se iza pojma „šesto čulo“ često krije ono što nauka naziva propriocepcijom – unutrašnjim sistemom koji nam omogućava da znamo gdje se naši djelovi tijela nalaze u prostoru, čak i kada ne koristimo čula vida ili dodira. Zahvaljujući toj nevidljivoj mreži nervnih signala, čovjek može da hoda, održava ravnotežu ili dodirne nos zatvorenih očiju. Kada taj sistem ne funkcioniše, i najjednostavniji pokreti postaju teški, što pokazuje koliko je to čulo važno, iako ga najčešće nismo ni svjesni.

Časopis, takođe, ukazuje da se jedno novo šesto čulo možda krije u našim crijevima. Istraživanja sprovedena na Univerzitetu Djuk pokazala su da mikrobiom i nervne ćelije u digestivnom sistemu šalju signale mozgu, utičući na emocije, apetit i opšte psihičko stanje. Autor članka ističe da bi taj složeni sistem komunikacije između mozga i crijeva mogao da predstavlja potpuno novo čulo koje povezuje tijelo i um na način koji tek počinjemo da shvatamo.

Popular Mechanics, takođe, naglašava da se ljudska percepcija ne zasniva na samo pet osnovnih čula. „Naše tijelo je mreža tihih senzora koji neprestano prikupljaju podatke iz svijeta i iz nas samih“, piše magazin. U tom svijetlu, „šesto čulo“ više nije natprirodna misterija, već dio fascinantne složenosti ljudskog organizma.

Intuicija među mornarima
Sličnim pitanjima bavio se i časopis Tajm, koji je otkrio da je Kancelarija za pomorska istraživanja SAD prije nekoliko godina potrošila čak 3,85 miliona dolara na proučavanje predosjećaja i intuicije među mornarima i marincima. Prema navodima američkog lista, cilj istraživanja nije bio da se „razumije“ ovaj fenomen, već da se ispita njegov potencijal za operativnu upotrebu u rizičnim situacijama, kada vojnici moraju da donesu odluke brže nego što mozak može logički da ih obradi.

Vlada SAD ima dugu i bogatu istoriju pokušaja da istraži ove neobične sposobnosti. Još od 1970-ih, CIA i Ministarstvo odbrane sprovodili su eksperimente o predosjećaju i ekstrasenzornoj percepciji, a rezultati su pokazali da je kod nekih ljudi taj osjećaj slab, kod drugih izražen, dok je kod rijetkih pojedinaca izuzetno snažan.

Ako je pojam prekognicije zaista stvaran, na način na koji ga Popular Mechanics objašnjava, kao dio ekstrasenzorne percepcije, to bi značilo da ljudska percepcija vremena nije linearna onako kako je zamišljamo. Neki istraživači idu i korak dalje, tvrdeći da bi intuicija mogla da bude oblik kvantne isprepletenosti, u kojoj prostor i vrijeme dozvoljavaju neku vrstu „sjećanja koje dolazi iz budućnosti“.

Ipak, te ideje još uvijek pripadaju marginalnim granama nauke, gdje se pretpostavke često graniče sa sujeverjem i pseudonaukom. „Ali, ako nas istorija nauke nečemu uči, to je da su granice između stvarnog i nemogućeg uvijek tanje nego što mislimo“, piše autor jednog članka.