B.Bu. [ Klix.ba ]

Medicinski turizam - iza blještavih reklama vrebaju ozbiljni rizici

Sve više naših građana putuje u inostranstvo zbog estetskih, stomatoloških, ortopedskih ili drugih zahvata. Niže cijene, kraće liste čekanja i obećanja o „najboljoj njezi“ djeluju im primamljivo, ali često ne razumiju da iza blještavih reklama vrebaju ozbiljni rizici – od neregistrovanih klinika do nedostatka pravne zaštite u slučaju da nešto pođe po zlu.

Sa druge strane, i u našu zemlju stiže sve više stranaca koji, takođe vođeni cijenama i dobrim preporukama, dolaze na ovdašnje klinike kako bi dobili tretman kakav godinama žele.

„Veliki je problem to što pacijenti koji dolaze u region često ne shvataju ozbiljno da nije realno da sve završe za dan-dva. Previđaju da je, u zavisnosti od tipa zahvata, njihova obaveza da ostanu u bolnici dok ne prođu sve kontrole i cio proces se uspješno završi. Rizičan je samo onaj pacijent koji nema svijest o tome da velike operacije , čak i kada su estetske, zahtijevaju duži postoperativni tok”, kaže dr Nebojša Karovčevski, koji je godinama radio u klinici u Dubaiju.

Kako objašnjava, u svakoj bolnici postoje protokoli za operaciju i pacijenti za svaku od njih dobijaju instrukcije.

Niža cijena nosi rizik

Na pitanje zašto se pacijenti iz regiona sve češće odlučuju da se operišu u inostranstvu, on objašnjava da je to uglavnom zbog cijene, mada veliki uticaj imaju jake kampanje i prezentacije različitih paketa preko društvenih mreža.

„Niža cijena usluge ipak može da nosi rizike, pa je savjet pacijentima da se raspitaju o svemu prije nego što donesu konačnu odluku”, kaže naš sagovornik.

On ističe da rizici postoje, ali da zavise od posvećenosti ljekara i pravila koja moraju da se poštuju kada je riječ o postoperativnoj njezi.

„Pacijente često zanima gdje mogu da traže pomoć u slučaju komplikacija. U slučaju da dođe do nekih nepredviđenih situacija, pacijent o tome najprije treba da obavijesti hirurga i ustanovu u kojoj je intervencija obavljena, kako bi se provjerio cio postupak postoperativne njege. Važno je i da se javi najbližoj zdravstvenoj ustanovi ukoliko se javi neki problem, a pacijent nema komunikaciju sa hirurgom”, naglašava dr Karovčevski.

Drugačija kultura – drugačija ljepota

S obzirom da je radio u klinici u Dubaiju, pitali smo ga kakva je razlika u odnosu na naš region. On kaže da je lakše raditi sa pacijentima sa ovih prostora, jer su manje zahtjevni.

„Drugačija je i percepcija ljepote kod nas. Drugačija je kultura, a samim tim i odnos prema sopstvenom izgledu. U Srbiji se u svemu poštuju standardi, s tim što nedostaje malo svijesti o tome da ljepota zahtijeva kontinuitet i da mora da se održava”, kaže.

Prema njegovim riječima, operacije koje pacijenti najčešće traže na Bliskom istoku su liposukcija, transfer masti i kompletan mejkover tijela.

„Ne zaostaju ni fejslifting ni zatezanje lica”, dodaje.

Zanimalo nas je i to koliko često pacijenti, koji su se operisali u inostranstvu, dolaze poslije nezadovoljni na korekcije kod naših ljekara. Dr Karovčevski kaže da ima takvih slučajeva, i to ne samo iz inostranstva, nego dolaze i oni koji su obavili korekcije na našim klinikama.

„Pacijenti nekada imaju nerealna očekivanja, a ljekari, očigledno, ne kažu dovoljno jasno šta mogu da urade, a šta ne. Dešava se da ima i komplikacija, a razlog je, kao što smo ranije naveli, nedostatak postoperativne njege, jer je riječ o velikim operacijama koje to zahtijevaju”, kaže dr Karovčevski.