B.Bu. [ n1.hr ]

Kratka istorija Aboridžina

Aboridžini se i dalje bore za svoja prava, da zadrže svoju drevnu kulturu i da budu priznati od strane australijske vlade.

Australijski Aboridžini smatraju se jednom od najstarijih grupa naroda izvan Afrike. Na ovom kontinentu žive više od 50.000 godina. Danas postoji 250 definisanih jezičkih grupa širom Australije.

Podijeljeni su u dvije grupe: narode povezane s onima koji su već živjeli u Australiji kada je Britanija počela kolonizaciju zemlje 1788. godine, i narode sa ostrva Toresovog moreuza, grupe ostrva koja je dio Kvinslenda u Australiji.

Iako je upotreba termina „starosjedeoci” kontroverzan jer se koristi i za one koji nisu originalni stanovnici ostrva, ovo je zvaničan naziv.

Porijeklo Aboridžina
U 2017. godini, genetska istraživanja genoma 111 ovog naroda pokazala su da su svi savremeni Aboridžini povezani s zajedničkim precima koji su bili dio jedinstvene populacije koja se pojavila na ostrvu prije 50.000 godina. Vjeruje se da su ljudi periodično migrirali iz Azije u Sjevernu Australiju koristeći arhaične brodove. Savremena teorija kaže da su ti rani migranti napustili Afriku prije otprilike 70.000 godina, čineći ih najstarijom populacijom ljudi koja živi izvan Afrike.

Britanska kolonizacija
Predviđa se da je 1788. godine, kada su britanci počeli kolonizaciju Australiju, tamo živjelo između 750.000 i 1,25 miliona Aboridžina. Ubrzo su epidemije opustošile domorodačko stanovništvo na ostrvu, a britanski doseljenici su zauzeli njihovu zemlju. Iako je postojao veliki broj Aboridžina koji su odbijali da se pokore, procjenjuje se da je 20.000 starosjedelaca ubijeno. Većina je bila prinuđena masakrima i siromaštvom da preda svoju zemlju britanskim doseljenicima.

Ukradene generacije
Od 1910. do 1970. godine, vladini zakoni o asimilaciji doveli su do toga da je između 10 i 33 odsto domorodačke djece bilo primorano da napusti svoje domove. Ove „ukradene generacije“ smještane su u ustanove za usvajanje i porodice gdje im je bilo zabranjeno da govore maternji jezik.

Australijski premijer Kevin Rud objavio je nacionalno izvinjenje Aboridžinima 2008. godine. Odatle, Australija se obavezala da će smanjiti socijalne razlike između starosjedelaca i većinskog stanovništva, prenosi Daily Choices.

Prvi put 1967. godine, Australijanci su glasali da savezni zakoni treba da budu primjenljivi i na Aboridžine. Većina nije imala pravo glasa sve do 1965. godine.

Danas, samo tri odsto stanovništva Australije vodi aboridžinsko porijeklo.

I dalje se bore za svoja prava, da zadrže svoju drevnu kulturu i da budu priznati od strane australijske vlade.

Grad Viktorija trenutno radi na novom sporazumu sa svojim aboridžinskim stanovništvom koji bi ih priznao i omogućio im beneficije.

Međutim, Australija nikada nije napravila takav ugovor, čime je ostala jedina zemlja u Britanskom komonveltu koja nije potpisala ugovor sa svojim domorodačkim stanovništvom.