- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
24. 11. 2025.
19:29 >> 19:29
Tasmanija: Požarima i sušama ugrožene biljne vrste uzgajaju u dvorištima lokalnog stanovništva
Visoko u planinskim vijencima australijske države Tasmanije rastu biljke koje izgledaju kao da su iz drugog svijeta. Vjekovima su izdržavale surove uslove, obilne sniježne padavine, jake vjetrove i intenzivnu sunčevu svjetlost. Ali sada se suočavaju sa izazovom koji možda neće preživjeti.
‘’Za razliku od mnogih australijskih biljnih vrsta poput eukaliptusa, akacije, pa čak i banksija, ove biljke nemaju prirodnu odbranu od požara. Kada požar protutnji, one zauvijek nestaju“, kazao je Hari Laš ispred Projekta Gondvana.
Kako klimatske promjene dovode do toplijeg i sušnijeg vremena, prijetnja ovim drevnim vrstama raste svake godine.
One jednostavno ne mogu dovoljno brzo da evoluiraju. Priroda ne funkcioniše tako brzo.
‘’Neke od njih će preživjeti gdje jesu, druge će preživjeti na drugim mjestima, a treće će izumrijeti“, objašnjava Greg Džordan stručnjak za biljke sa Tasmanijskog univerziteta.
Da bi ih zaštitio, ljubitelj biljaka Hari Laš se okreće svakodnevnim stanovnicima Tasmanije i njihovim dvorištima. Sakupio je stotine reznica alpskih biljaka i predao ih lokalnom stanovništvu da ih uzgajaju kod kuće.
‘’Želimo da stvorimo veliko urbano klimatsko utočište za ove biljke“, kaže Laš.
U ovim prigradskim sredinama biljke su zaštićene od ekstremne vrućine, smanjene količine padavina i sve većeg rizika od šumskih požara.
Cilj je jednostavan: ako požari unište alpske zone, biljke o kojima se brine u dvorištima mogle bi da obezbijede sjeme i reznice koje će pomoći u brzoj obnovi onoga što je izgubljeno.
Više od 200 ljudi se već pridružilo ovoj inicijativi, transformišući svoje bašte i balkone u sigurna utočišta za ove jedinstvene tasmanijske vrste.
"Mislim da postoji nešto zaista lijepo u tome da odvojite trenutak da prepoznate gdje zapravo živite, zemlju na kojoj živite i šta je jedinstveno u vezi sa njom“, istakla je Liora Miler učesnica projekta.
Hari projekat takođe vidi kao inspirisanje drugih da cijene ono što on smatra nekim od najneobičnijih biljaka na svijetu.
‘’One su lijepe na način koji smatram nevjerovatno posebnim. Za mene je to njihov značaj“, kaže Laš.
Коментари0
Остави коментар