B.B. [ N1 ]

Glavni krivci za glad i poslije obroka - nije do hrane  

Stručnjaci objašnjavaju da na signale gladi mogu da utiču hormoni, stres, spavanje, ljekovi i tjelesna aktivnost.

Upravo zato nutricionisti i dijetetičari izdvajaju nekoliko najčešćih okidača koji se lako previde. Iako se mnogi od njih čine bezazlenima, mogu snažno da utiču na apetit.

Stes

Dijetetičari ističu da stres može da podstakne iznenadne nalete gladi i žudnje za određenom hranom.

"Porast kortizola može da dovede do povećane gladi i žudnje za određenom hranom", kaže nutricionistkinja i dijetetičarka Tobi Amidor za "EatingWell".

S time se slaže i dijetetičar Dastin Mur, koji navodi:

"Akutni stresori dovode do povećanog ukupnog unosa energije. Stres može da zamagli stvarne signale gladi", objašnjava dijetetičar.

Perimenopauza i menopauza 

Pojačana glad kod žena u perimenopauzi i menopauzi često je posljedica promjena u nivoima estrogena.

Amidor ističe da estrogen prirodno pomaže da se suzbije apetit. Uz to se javljaju simptomi poput glavobolja, valunga i promjena raspoloženja. Kombinacija tih promjena može da stvori snažan osjećaj potrebe za hranom.

Nedostatak sna

Mur navodi da loš san može da poremeti unutrašnje signale gladi i sitosti. Nepravilno spavanje utiče na hormone grelin i leptin, koji regulišu apetit.

Kada spavamo premalo, povećava se hormon gladi, a smanjuje se hormon sitosti. Zbog toga se javlja pojačana želja za hranom.

Ljekovi koji podstiču apetit

Neki ljekovi kao nuspojavu mogu da imaju pojačan apetit, upozorava Amidor. To uključuje kortikosteroide, određene terapije za karcinom, gabapentin, tricikličke antidepresive i starije antihistaminike.

Kada lijek utiče na apetit, promjene se mogu pojaviti naglo i neočekivano. Važno je obratiti pažnju na taj obrazac.

Zbunjujući signali žeđi

Nutricionisti objašnjavaju da tijelo ponekad zamjenjuje žeđ za glad, jer se centri za te signale nalaze veoma blizu u mozgu.

Kada se signali preklapaju, mozak može pogrešno da protumači potrebu za vodom kao potrebu za hranom. To se često događa ubrzo nakon obroka. Čak i blaga dehidracija može da pojača želju za grickanjem.

Posljedice intenzivnog vježbanja

Nagli porast tjelesne aktivnosti može da poveća apetit, jer tijelu treba više energije za oporavak. Kod zahtjevnih treninga troše se zalihe ugljenih hidrata i proteina, pa mozak šalje signale da je potrebna nadoknada.

Intenzivno vježbanje takođe može da smanji nivo leptina, hormona koji suzbija glad. Zbog toga se javlja snažniji osjećaj potrebe za hranom.